Dostupni linkovi

logo-print

Vrijeme je za ustavne promjene u BiH


U američkoj administraciji nema kompromisa kada su u pitanju optuženi za ratne zločine, poruka je koju je državni podsekretar za politička pitanja Nikolas Burns prenio domaćinima u Sarajevu. U razgovoru sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a posebno sa liderima iz RS-a, Burns je prenio da to pitanje i dalje ostaje prioritetno kada se radi o politici Vašingtona prema Balkanu:

“Lideri bosnskih Srba, gospoda Čavić, Dodig i Ivanić uvjerili su me tokom susreta da smatraju da bi Radovan Karadžić i Ratko Mladić trebali da se predaju i da se nađu pred Tribunalom u Hagu. Bilo mi je drago da to čujem, ali sam rekao da bi mi još draže bilo da se to i dogodi.”

Nikolas Burns je, uz ovo, napomenuo da je Karadžićev dolazak u Hag američki uslov za prijem BiH u program Partnerstvo za mir. Američki državni podsekretar za politička pitanja dodao je da će tokom boravka u Beogradu naglasiti da je hapšenje Ratka Mladića također uslov za Srbiju i Crnu Goru za Partnerstvo za mir. Američka pozicija prema Hrvatskoj je ista, dodaje - bez hapšenja Ante Gotovine nema prijema u NATO.

Tek, Nikolas Burns je kazao da je Bosna i Hercegovina od Dejtona postepeno, ali vidno napredovala. Poslije posljednjih uspjeha sa reformama odbrane i policije, pred Bosnom i Hercegovinom je novi izazov, a to su ustavne promjene. Nakon sastanka sa bh. liderima, Burns je stekao utisak da su oni spremni za taj proces, te je najavio da će za pet sedmica, u Vašingtonu, državni sekretar Kondoliza Rajs upravo o tome razgovarati sa njima. Obilježavanje desete godišnjice Dejtonskog sporazuma upravo je prilika da se o tome postigne neka vrsta dogovora. Dejton bi trebao da evoluira, kaže Burns, odgovarajući tim povodom na pitanje da li će RS-a preživjeti te ustavne promjene:

“To nije na Sjedinjenim Državama da odlučuju. To zavisi od naroda ove zemlje i njihovih lidera. Ali mi vjerujemo da je nakon desetogodišnjeg rada tročlanog Predsjedništva BiH sada vrijeme da se otpočne s ustavnim promjenama. Bilo bi logično uvođenje jednog predsjednika, jakog premijera i efikasnog parlamenta. Stvaranje jedinstvene države također bi trebalo da bude ambicija. To su teška i komplikovana pitanja i za pet sedmica se ne može puno učiniti, ali u Vašingtonu se može postići politički sporazum o daljem napretku Bosne i Hercegovine.”

Američki državni podsekretar Nikolas Burns ocijenio je istovremeno da ideja o stvaranju trećeg entiteta, koja dolazi od nekih hrvatskih lidera, predstavlja korak unazad u odnosu na Dejton.
XS
SM
MD
LG