Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska i BiH na oprezu


Možda pušemo na hladno, kažu eksperti koji tvrde kako nema opasnosti od ptičje gripe za perad u Hrvatskoj. Na novinske napise o mogućim pandemijama, struka odgovara kako je ptičja gripa još uvijek – ptičja bolest.

Ptičja gripa nije nikakav problem u Hrvatskoj, poručuju iz Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nakon vijesti o sumnji na ptičju gripu u Rumunjskoj i Turskoj. Iako Svjetska zdravstvena organizacija nije potvrdila te sumnje, hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede odmah je zabranilo uvoz domaće i divlje peradi i prerađevina iz tih dviju
zemalja. Ptičja gripa je još uvijek bolest ptica, za Radio slobodna Evropa podsjeća doktor Bernard Kaić iz Službe za epidemiologiju, ali nema opasnosti ni za domaću perad u Hrvatskoj:

„Kod nas su šanse inače male da se domaća perad zarazi, zato što kod nas nije takav način uzgoja peradi kao u Jugoistočnoj Aziji – na otvorenome, gdje je velika mogućnost miješanja divljih ptica sa domaćima.“

Hrvatske peradarske farme su u zatvorenim prostorima, sanitarno su na visokoj razini, a kontrola je vrlo rigorozna, među ostalim i zbog izvoza piletine i puretine u Evropsku uniju. Međutim, kako bi se izbjeglo da se preko ptica selica zarazi domaća divlja perad, kreće se sa monitoringom na 16 lokacija u Hrvatskoj. Struka se ne uzbuđuje. Za Radio slobodna Evropa govori profesor peradarstva na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu Hrvoje Mazija:

„Očekujemo, čak i kad bi se pojavio takav virus, vrlo slab stupanj prijenosa od životinje na čovjeka. Sa čovjeka na čovjeka je do sada taj prijenos nepoznat.“

Ponovimo još jednom bitne činjenice: nema službene potvrde o ptičjoj gripi u Rumunjskoj i Turskoj, nema mogućnosti da se zarazi perad na hrvatskim farmama jer su one pod krovom pa ne mogu doći u kontakt sa pticama selicama koje možda nose zarazu. Doktor Kaić:

„Tako da je u biti rizik za nas jako nizak čak i da naša domaća perad dobije ptičju gripu. A rizik za ljude je praktički nikakav, zato što, ipak, od tolikih silnih miliona peradi i skoro dvije milijarde ljudi koliko živi u Jugoistočnoj Aziji, tako ih je mali broj obolio, i to isključivo oni ljudi koji su bili u jako bliskom kontaktu sa bolesnom peradi, jer se bolest teško prenosi s peradi na ljude. To što se prenijelo ovisi o gustoći populacije zaražene peradi, a kod nas takve gustoće populacije peradi kao što je u Jugoistočnoj Aziji nema. Tako da je kod nas mali rizik i za perad, a za ljude praktički nikakav.“

Međutim, ogromni napisi u novinama koje se bore za tiražu učinili su svoje:

„Ne nije me strah, a čula jesam.“

„Čujte, kak‘ bude bude, ali u biti strah postoji.“

„Moram priznati da ja to baš ne pratim jer ja ne jedem meso. Dakle, onako sa nekakvih sebičnih pozicija, to mi nije nekakva prioritetna briga.“

„Nije mi baš svejedno.“

Po vašem sudu, treba li država nešto napraviti?

„Trebala bi napraviti. A da li je napravila, ne znam.“

„Čuo sam nešto o tome, ali ima i gorih stvari.“

Jedan dnevnik na prvoj stranici donosi glavni naslov „Rasprodani svi lijekovi protiv ptičje gripe“, ali nitko od Zagrepčana s kojima smo razgovarali nije pročitao tekst pod tim naslovom, koji kaže kako je prodano svih pet tisuća kutijica sa po deset tableta jednog lijeka protiv gripe, koji sa ptičjom gripom nema nikakve veze.

*****

Selidba ptica na jug, pojava je od kojih ovih dana najviše strahuje Bosna i Hercegovina. Nakon što se virus ptičijeg gripa pojavio u Rumuniji i Turskoj, stručnjaci smatraju da je opasnost od ove zarazne bolesti u BiH vrlo realna.
Direktor Ureda za veterinarstvo BiH, Jozo Bagarić:

“Što se tiče zabrinutosti, razloga sigurno ima. To je prosudba i Ureda i moja osobno, jer radi se o zaraznoj bolesti koja se vrlo brzo širi i nije je jednostavno kontrolirati, pošto su glavni prenositelji i izvor divlje ptice, a BiH je svojim zemljopisnim položajem praktično u nekakvom središtu i nalazi se na putu ptica selica ka Mediteranu ili južnije, bilo kao odmorište, bilo kao stanište. I to je sigurno razlog za dodatnu zabrinutost. A kad se k tom doda i neposredna blizina država u kojima je registrirana pojava ove bolesti, znači Rumunjska i Turska, to onda stvarno daje dodatne razloge za ovu zabrinutost.”

Ured za veterinarstvo BiH nedavno je formirao interresornu radnu grupu za izradu strategije u slučaju pojave visokopatogenog ptičijeg gripa. Ovaj svojevrsni krizni štab čine predstavnici Ureda, entitetskih ministarstava zdravlja i poljoprivrede i veterinarskih službi. Glavni veterinarski inspektor RS-a, Zoran Đerić, objašnjava šta je do sada urađeno na prevenciji ove bolesti:

“Prvo su urađeni leci kojima su upoznati prvo veterinari sa čime se sreću i šta je to ptičiji grip, ta avijarna influenca. Zatim, edukacija poljoprivrednih proizvođača, dakle živinara koji se bave proizvodnjom. Odvojena su sredstva Ministarstva poljoprivrede RS-a za nabavku zaštitne odjeće - maske sa nano filterom i kombinezoni za jednokratnu upotrebu. To je sad u fazi nabavke. Sve će to biti smješteno na Institutu “Dr. Vaso Butozan”. Zatim, dijagnostička sredstva za brzu detekciju zarazne bolesti ukoliko se otkrije i za otkrivanje same zarazne bolesti.”

Ured za veterinarstvo BiH izdao je juče uputstvo graničnim službama o zabrani uvoza peradi i pernate divljači iz Rumunije i Turske, a banjalučka veterinarska inspekcija pojačala je kontrolu pilećeg mesa koje se prodaje na području grada.

U Uredu za veterinarstvo kažu da je budžet za prevenciju ove pojave za sada vrlo skroman i iznosi oko 50.000 konvertibilnih maraka, ali da je dio novca za ovu svrhu osiguran i u entitetskim budžetima.

Podsjetimo, takozvana avijarna influenca je zarazna bolest ptica, virusnog porijekla. Ljekari kažu da bolest kod ljudi karakteriše visoka temperatura, kašalj, bol u grlu, atipična pneumonija i akutni respiratorni sindrom, s lošom prognozom. Najvažnija mjera prevencije, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, je izbjegavanje kontakta ljudi i ptica, kao i ptica različitih vrsta međusobno. Treba znati da je virus ptičje gripe osjetljiv na većinu dezinficijenasa, kao i na temperaturu od 56o C. Rajko Latinović, predsjednik Udruženja živinara RS-a:

“Svako razumno ponašanje domaćica, koje neće probati ono sirovo meso peradi, da li slano ili ne, spriječava bilo kakvu zarazu. Dakle, kad je u pitanju kuhinja i ostalo - kuhano, pečeno, sređeno toplinski je bezopasno.”

Zoran Đerić:

“Mislim da je pojava ptičijeg gripa kod peradi i kod proizvođača peradi više veterinarski sada problem nego humanaca i ljekara, ali upravo sprečavanjem takve jedne zaraze kod životinja, mi čuvamo i čovjeka.

Jozo Bagarić:

“Nije zabilježen niti jedan slučaj, a nije bilo niti sumnje na ovaj slučaj.”
XS
SM
MD
LG