Dostupni linkovi

logo-print

I komšije imaju udjela u stagnaciji BiH


I dok su susjedne države već na ulaznim vratima Evropske unije, Bosna i Hercegovina, kao zemlja u kojoj se usvojeni zakoni ne provode, u kojoj postoji diskriminacija na rasnoj, etničkoj i nacionalnoj osnovi, nije ni blizu zrelosti koju zahtijeva Unija. Iako većina odgovornosti leži na domaćim vlastima, udio krivice, kako smatraju zaštitnici ljudskih prava u Srbiji i Crnoj Gori, imaju i ove zemlje.

Izabela Kisić, iz Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, na konferenciji “Šta BiH treba da uradi na polju ljudskih prava kako bi zadovoljila kriterije EU”, održanoj u Sarajevu, kaže kako Srbija koči napredak BiH:

“Srbija donekle koči reforme u samoj BiH. Poslednji primer je primer u vezi sa reformom policije, gde nijedan političar u Srbiji nije podražao reformu policije u RS-u, mislim u BiH.”

Kisićeva je, kao primjer da Srbija nema namjeru prestati sa destabilizacijom BiH, citirala i nedavnu izjavu Dobrice Ćosića, jednog od ključnih ideoloških tvoraca velikosrpske ideje:

“Briselski komesari su nas i bombardovali i smestili u državni provizorijum u kome se raspinje i grca narod Srbije i Crne Gore, a prete nam i novim integracionim asocijacijama rasturajući RS, primoravajući Srbe da žive u logoru multietničkog Kosova sa svojim ubicama.”

Destabilizacija BiH u svim oblastima dolazi i iz crkvenih, pa i akademskih krugova Srbije i Crne Gore, smatra Slobodan Franović, predsjednik Helsinškog komiteta Crne Gore. Takvo što, kaže Franović, ne treba da čudi jer i najviši državni vrh pospješuje težnje iz 90-ih:

“Spomenuo bih izjavu ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića, gdje je povezano pitanje budućeg statusa Kosova sa očuvanjem, odnosno neočuvanjem teritorijalnog integriteta BiH.”

Međutim, dodaje Franović, unutrašnji problemi BiH, potpomognuti velikodržavnim ambicijama susjeda, su također prijetnja. Djelimično provođenje Dejtonskog sporazuma uveliko stvara pogodno zlo za manipulaciju:

“Jer, ako ste vi opstruirali Aneks sedam i povratak izbjeglica, onda ste zapravo postigli kroz Dejton i njegovu djelomičnu primjenu, opstrukciju veoma važnih segmenata toga sporazuma, ušli ste u proces legalizacije onoga što je postignuto ratom i zločinima, genocidom itd., što je potpuno neprihvatljivo.”

Ovakve bi se manipulacije dale preduprijediti ukoliko bi BiH, umjesto pukog prihvatanja, zaista provodila zakone i konvencije koje je potpisala i okrenula se boljitku svih građana, a ne samo vlastitog nacionalnog tabora.
Srđan Dizdarević, Helsinški komitet BiH:

“Ja mislim da mi još uvijek imamo posla sa vlastima koje smatraju da je demokratija imati višepartijski sistem i slobodne izbore, i da pobjeda na izborima znači zeleno svjetlo da tokom četriri godine činiš sve ono što ti padne napamet. Ta redukovana percepcija demokratija se provodi kroz arogantan odnos prema svemu onome što nije u tvom vladajućem taboru.”

Lustracija i suočavanje s prošlošću su ključni za boljitak regije i BiH, zaključili su učesnici konferencije. Bez toga, uvijek će postojati oni koji žele ispuniti svoje teritorijalne težnje. I dok oni idu naprijed, BiH drže u stagnaciji.
XS
SM
MD
LG