Dostupni linkovi

logo-print

Američke snage odlaze iz Uzbekistana


Američki državni podtajnik za evropske i evroazijske poslove Daniel Fried objavio je da će se američka vojska do kraja godine povući iz baze u Uzbekistanu. Objava je malo koga iznenadila i dolazi u vrijeme najgorih odnosa izmedu dviju država od raspada Sovjetskog Saveza. Preokret se dogodio u vrlo kratkom razdoblju.

Kada su, nakon terorističkih napada 11. septembra 2001, Sjedinjene Države pripremale invaziju Afganistana, Uzbekistan je ponudio korištenje svog teritorija za potrebe predstojećih vojnih operacija. Predsjednik Islam Karimov dugo je strahovao od mogućeg utjecaja talibankog pokreta iz susjedne zemlje. Dopustivši Amerikancima da koriste veliku bazu iz sovjetskog vremena u Kanabadu, Karimov je preko noći postao značajan saveznik Washingtona, uz čiju se pomoć oslobodio i talibanske prijetnje.

Predsjednik Bush pohvalio je podršku vlasti u Taskentu borbi protiv terorizma, a predsjednik Karimov objavio da su Sjedinjene Države učinile za Uzbekistan više nego što bi mogla bilo koja članica Zajednice nezavisnih država (bivšeg Sovjetskog Saveza) – oslobodile ga opasnosti od talibana.

No, u maju 2005. godine sve se promijenilo. Uzbekistanske vlasti su u krvi ugušile prosvjede više udruga koje okupljaju poslovne ljude na istoku zemlje. Organizacije za ljudska prava objavile su kako su stotine civila ubijene u Andiđonu. Vlada u Taškentu tvrdila je kako su to teroristi koji su pokušali izvršiti prevrat. Sjedinjene Države osudile su ponašanje uzbekistanskih vlasti, a glasnogovornik State Departmenta, Richard Boucher izjavio:

"Duboko smo uznemireni izvještajima po kojima su uzbekistanske snage pucale na prosvjednike. Osuđujemo neodmjerenu upotrebu sile protiv nenaouružanih civila i duboko žalimo zbog gubitka ljudskih života. Pozivamo vladu Uzbekistana na uzdržanost i podvlačimo da nasilje ne može doprinijeti uspostavi dugotrajne stabilnosti."

Sjedinjene Države su tražile provedbu nezavisne istrage događaja u Andiđonu, ali je, pred valom kritika, Uzbekistan utočište našao pod okriljem Šangajskog foruma za suradnju u kojem su, pored nekoliko azijskih država bivšeg Sovjetskog Saveza, jos Rusija i Kina. Peking i Moskva s negodovanjem su gledali na stvaranje američkog vojnog uporišta u Uzbekistanu, području svoje tradicionalne zone interesa i rado su prihvatili priključenje Taškenta svom taboru. Na ljetošnjem skupu šefova država ove grupacije, a na poticaj Rusije i Kine, upućen je zajednički poziv Sjedinjenim Državama da se povuku iz baza u Središnjoj Aziji.

Uzbekistan je nakon toga u više navrata ponovio kako ne želi daljnji ostanak američkih snaga na svom tlu. Tamošnji mediji počeli su objavljivati navode o negativnom efektu što ga baza u Kanabadu ima na okolno domaće stanovništvo. Sredinom ljeta, vlada Uzbekistana službeno je zatražila od Sjedinjenih Država da napuste Kanabad do konča godine.
Dopredsjednica Parlamenta Faruh Muhitdinova, tom je prigodom izjavila:

"Trenutno prisustvo američkog vojnog kontingenta u Kanabadu predstavlja prijetnju unutrašnjoj i vanjskoj sigurnosti Uzbekistana. Na unutrašnjem planu, američko prisustvo ozbiljno šteti zdravlju stanovništva, ekonomskim interesima i ekološkom sustavu. Na vanjskom planu, kao što kaže predsjednik Karimov, ako se negdje otvori vojna baza, neizbježno će se pojaviti snage koje je žele unistiti. Zbog toga, što je manje vojnih baza u Središnjoj Aziji, veća je šansa za uspostavu mira i stabilnosti u regiji."

I dok se Sjedinjene Države spremaju do kraja godine povući vojsku iz Uzbekistana, nove okolnosti dodatno zaoštravaju odnose između dviju država. Ovog mjeseca sud u Taškentu zabranio je rad IREX-a, američke neprofitne organizacije koja pomaže nezavisne medije, obrazovne institucije, razvoj interneta i civilnog društva. Još jednom sudskom odlukom zabranjeno je i djelovanje Internewsa, nevladine organizacije za potporu medijima. Uz to, ovog mjeseca, jedan od optuženih za nasilje u Andiđonu izjavio je pred sudom u Taškentu da su pobunjenici, koje vlasti nazivaju "islamskim teroristima", primili financijsku pomoć od američke ambasade kako bi potakli majske nerede.
XS
SM
MD
LG