Dostupni linkovi

logo-print

Skupe ponude za međustranačke transfere


Slab odaziv birača na prošle lokalne izbore u Hrvatskoj, bio je, tvrde analitičari, uvjetovan razočaranošću glasača u politiku i političare. Kako god birali i koga izabrali, stranke se raznim smicalicama dogovore kako skrojiti vlast a da pri tom uopće ne mare za izraženu volju birača.

Saborski zastupnik Hrvatske narodne stranke – Liberalnih demokrata Vilim Herman upozorava da ta praksa nije od jučer i da, na ovaj ili onaj način, postoji otkako su u Hrvatskoj počeli višestranački izbori. Herman kaže da vijećnicima, da bi prešli iz stranke u stranku, nije nuđen samo novac, već i transplantacija organa, o čemu je ovisio njihov život:

„Radi se o pokojnome gospodinu Kalinoviću, kojem je, sada već davne 1995. godine, ponuđena transplantacija bubrega, a kao protuuslugu zatraženo je od HDZ-a da pređe u njihove redove ili ako ne baš to, onda da svojim glasom podupire HDZ. Gospodin Kalinović je to odbio, znajući da sebe čak i životno ugrožava, jer on je učinio ono što je najvažnije. Izložio je javnosti što se dogodilo i na taj način omogućuje da javnost taj besramni čin osudi, što se bez sumnje i dogodilo.“

Vijećnik Kalinović danas više nije među živima, jer nije prihvatio ponudu, smatrajući da bi tako iznevjerio svoje birače. No, mnogo je primjera kada su oni s manje poštenja za različite usluge prihvaćali ponude i promijenili stranački dres. Saborska zastupnica Socijaldemokratske partije Milanka Opačić smatra da bi se taj problem mogao riješiti reformom izbornog sustava i jasnim zakonima koji bi onemogućili takvu praksu:

„Jedan model, kojim bi se moglo stati tome na kraj jest taj da građani na sljedećim izborima tim strankama i pojedincima ne daju više svoje povjerenje. Međutim, možda će se najbolje stvari zaustaviti onog trenutka kada se donesu zakoni o neposrednom izboru gradonačelnika, načelnika i župana, dakle, u tom trenutku će ljudi glasati za konkretno ime i prezime. Prema tome, kada se donese jedno takvo zakonsko rješenje, mislim da će se na taj način zaustaviti i ova vrsta nemorala i trgovine, iako, naravno, u politici ćete uvjek imati nemoralnih tipova koje će se moći kupiti za manje ili više novca.“

Komentator Novog lista Neven Šantić misli pak da je slučaj mnogo složeniji i da uklanjanje takve prakse zavisi podjednako od volje samih stranaka da tome stanu na kraj, ali i od birača. Političke stranke, smatra Šantić, trebale bi se demokratizirati i jasno distancirati od trgovanja mandatima, a birači na sljedećim izborima kazniti takve stranke i one pojedince koji su u tome sudjeluju:

„To je jedan kompleksan problem koji je pljuska samim političkim strankama, ali je na neki način i upozorenje biračima da doista trebaju početi paziti koga biraju i da je dovoljno bilo eksperimenata i iskustva da bi u budućnosti mogli dopustiti takve stvari. Nemam iluzija da će to momentalno, preko noći, prestati, ali postoje mehanizmi i u biračkom tijelu, a i političke stranke da spriječe ili bar svedu na minimum ta događanja koji faktički urušavaju cijeli politički sustav.“

U parlamentarnoj proceduri upravo se nalazi izborni zakon, kojim bi se gradonačelnici i župani birali izravno. No, kakav god zakon bio, smatraju analitičari, neće biti moguće potpunu ukinuti trgovanje mandatima, sve dok sada apatični birači ne počnu kažnjavati stranke i pojedince koji se u to upuštaju.
XS
SM
MD
LG