Dostupni linkovi

logo-print

Srbija se ne može pitati o Crnoj Gori


U Demokratskoj partiji socijalista nijesu iznenađeni porukom iz Beograda da će, ukoliko Crna Gora na referendumu izglasa nezavisnost, o tome morati da se pita i Srbija, ali su, prema riječima Miodraga Vukovića, iznenađeni da to iznosi srpski predsjednik Boris Tadić, kojeg su doživljavali kao demokratskiju opciju Srbije. Vuković je potom podsjetio na činjenice:

«U dvočlanim zajednicama, gdje postoji potpuni izvorni cjeloviti suverenitet država članica kada su izborni procesi u pitanju, ne treba nikome tumača. Jasno je da se ne može iznad volje građana dotične države, ne može niko biti iznad nje.Ipak ovdje je riječ o jednom potpuno nevjerovatnom ignorisanju nespornih činjenica, formalnih, pravnih i faktičkih. I treće, očigledno je, ovom izjavom razbijena je i posljednja iluzija.“

Tadićev stav oštro je kritikovan i u Socijaldemokratskoj partiji. Portparol Branislav Radulović poručio je predsjedniku Srbije:

«Za početak bi bilo dobro da se Srbija pita sama o sebi, jer ona sama ne kontroliše jednu trećinu svoje teritorije i nema nikakvih ingerencija nad Kosovom koje je formalno u sastavu Srbije. Dakako, Srbija se ne može pitati o Crnoj Gori. Prije svega, u Crnoj Gori se pitaju njeni građani i to na demokratskom referendumu. I ono što je uočljivo je da iz Srbije imamo kao plimu i osjeku. Na trenutak pomislimo da postoje demokratske strukture koje znaju uspostaviti kvaliteten dijalog sa Crnom Gorom, a onda odmah naiđe neki novi talas.“

Predsjednk Srbije Boris Tadić izjavio je BK Televiziji da bi crnogorska nezavisnost negativno uticala na status Kosova i ocijenio da Crna Gora ne može postati samostalna ukoliko izglasa nezavisnost bez dogovora sa Srbijom. Tadić je kazao da ga je u tome podržao visoki predstavnik Evropske unije Havijer Solana. Opozicione prosrpske stranke, izuzimajući Socijalističku narodnu partiju, u kojoj nam je rečeno da na Tadićev stav nemaju komentar, saglasni su sa srpskim predsjednikom. Potpredsjednik Srpske narodne stranke Novak Radulović obrazlaže:

«Crna Gora i Srbija su članice zajedničke države i svaki secesionistički akt i akt odvajanja podrazumijeva saglasnost druge članice. Ništa se samoinicijativno ne može odlučivati, pogotovo kada od toga zavisi budućnost zajedničke države na koju je pristala Crna Gora i njeno rukovodstvo.“

I portparol Narodne stranke Budimir Dubak, potencirajući da bi se Srbija u slučaju crnogorske nezavisnosti posebno zbog Kosova našla u nezgodnoj situaciji, kaže da je stav Tadića razumljiv i opravdan:

«Prema tome, iako bi Crna Gora na ratnom referendumu Mila Đukanovića, ako bi, da kažem, i došlo do nekog rezultata po njega povoljnog, razumije se da to ne bi bilo dovoljno i da će morati da razgovara sa Srbijom kako bi, razumije se i sa međunarodnom zajednicom, da mu prizna taj referndum, ali prije svega sa Srbijom.“

Zamoljen da na konferenciji za novinare prokomentariše Tadićevu izjavu, izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević, koji se nedavno susreo i razgovarao o odnosima Srbije i Crne Gore sa srpskim predsjednikom, rekao je da nije u potupnosti upoznat sa ovom izjavom, ali i dodao:

«Ono što je izvjesno je da je Crna Gora problem građana Crne Gore i političkih partija i intelektualne elite i demokratske javnosti i da je rizičan svaki projekat koji u sebi nema ugrađene mehanizme tolerancije, poštovanje različitosti, koji nije zasnovan na dijalogu i koncenzusu. Ako mi to napravimo u Crnoj Gori, mnogo manje je relavantno šta misli zvanična Srbija, mnogo manje je relevantno šta misli zvanični Brisel, ali je sasvim prirodno da poslije unutar crnogorskog dijaloga i dogovora morate napraviti određenu vrstu političkog razgovora u pokušajima pronalaženja nekog novog odnosa između Srbije i Crne Gore.“

*****

Radovan BOROVIĆ

U Beogradu se ocenjuje kako je stavom Borisa Tadića da Crna Gora ne može postati nezavisna bez dogovora sa Srbijom, pokazana veća zainteresovanosti Srbije za sopstevnu budućnost, zbog utvrđivanja državnog suvereniteta, nakon što se otvore razgovori o Kosovu.

Povodom izjave predsednika Srbije Borisa Tadića da bi crnogorska nezavisnost negativno uticala na status Kosova, te njegove ocene da Crna Gora ne može postati samostalna bez dogovora sa Srbijom, jedan od savetnika srpskog predsednika i član političkog saveta Demokratske stranke Zoran Lutovac tim povodom za Radio Slobodna Evropa kaže:

“Drugim rečima, sama priča o referendumu postaje i u Srbiji jedna od tema, iako ne glavna, i u trenutku kad Srbija treba da se suočava sa razgovorima o statusnoj sudbini države, da se otvori još jedno statusno pitanje bilo bi verovatno nepovoljnije za samu Srbiju u ovom trenutku. Najpre je Crna Gora država članica Državne zajednice, a potom pošto sva ta dešavanja u Crnoj Gori su usko povezana i sa dešavanjima u Srbiji pa i regionu i eventualna destabilizacija mogla bi da utiče da se preliva ne samo na Srbiju nego i zemlje u regionu.”

Predsednik Srbije Boris Tadić je u intervju jednoj beogradskoj televiziji još kazao da se referendum u Crnoj Gori tiče i Srbije koja ima legitimne interese u Crnoj Gori, kao i što Crna Gora ima legitimne interese u Srbiji. Ministar pravosuđa u srpskoj Vladi i funkcioner u Demokratsoj stranci Srbije Zoran Stojković je ponovio da njegova stranka kao i on plediraju za zajedničku državu Srbije i Crne Gore:

“Sigurno je da i mi jesmo zainteresovani da taj referendum bude proveden valjano u skladu sa standardima, da građani Crne Gore mogu da odluče o tome da li će imati ovakav status države ili ne i da li će neko od tih građana, bogami, izgubiti status.”

Poslanik i funkcioner Socijalističke partije Srbije Žarko Obradović podržava stav srpskog predsednika o zainteresovanosti Srbije za sudbini Crne Gore obarazlažući to i činjenicom da se 30 odsto stanovništva u Crnoj Gori izjasnilo kao Srbi:

“Da ne pominjem ove druge istorijske, geografske, geopolitičke, ekonomske ili neke druge razloge. Ne bi voleo da do toga dođe, ali generalno ako taj proces krene razgovor da bude mnogo više nego što je dobar dan, doviđenja, mi smo otišli i sretan vam put. Tu mnogo šta povezuje Srbiju i Crnu Goru da bi se stvari da kažem odvijale na neki prost način.”

Bogoljub Pejčić, bivši poslanik Srpskog pokreta obnove, sada samostalne poslaničke grupe, smatra da Crnu Goru treba pustiti da uredi svoje unutrašnje odnose pre nego što raspiše referendum i ukoliko dobije većinu nastavi samostalni put:

“Mislim da tu Srbija ništa ne može ni da joj pomogne ni da joj odmogne, jer Srbija kao država je veoma jaka u odnosu na Crnu Goru, pa prema tome sa tog aspekta bilo šta da Srbija kaže rekli bi da Srbija hoće da kolonizira Crnu Goru, odnosno hoće Crna Gora bude jedna od srpskih gubernija. Međutim, kako se sada stvari odvijaju, izgleda da je Milu Đukanoviću draže da Crna Gora bude gubernija Sicilije ili Kolumbije, nego li Srbije. A ako to želi, neka mu je sa srećom.”

Srpski predsednik, kako je objavila njegova press služba, namerava narednih dana da razgovara sa šefovima poslaničkih grupa o najvažnijim državnim pitanjima kao što su Kosovo i ustav Srbije. Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić bio je prvi u zgradi Predsedništva i kaže da čudi kakav nastup predsednika Tadića, ali radikali ga u tome podržavaju.

“Jedna smo država, naravno da imamo cilj da vidimo hoćeli da opstane država ili neće i pod kojim uslovima, a inače svako ko misli da Srbiju interesuje sudbina zajednice u pravu je, svako ko misli da građani Crne Gore imaju pravo na referendumu da odluče šta će biti sa državom upravu je, samo što treba videti još ko će da se izjašnjava na referendumu.”
XS
SM
MD
LG