Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorska Vlada sklapa ugovor sa Microsoftom


Crnogorska Vlada je usvojila Nacrt ugovora o strateškom partnerstvu s kompanijom «Microsoft», koji će državu koštati skoro dva i po miliona dolara, a koji podrazumijeva legalizaciju kompletnog sofrvera u državnim institucijama. To je obaveza koja proizlazi iz Zakona o zaštiti intelektualne svojine, a predstavlja i jedan od preduslova za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Najava sklapanja aranžmana sa kompanijom «Microsoft» se uklapa i u realizaciju vladine strategije o razvoju informacionog društva koji je Vlada usvojila prije nešto više od godinu dana. O svemu tome razgovarali smo sa Borivojem Marićem, pomoćnikom sekretara Sekretarijata crnogorske Vlade za razvoj.

RSE: Gospodine Mariću, što zapravo podrazumijeva pojam „informaciono društvo“?

MARIĆ: To je društvo koje je orijentisano prema građaninu, inkluzivno je. Znači, društvo za sve, društvo i za one koji su hendikepirani i obavezno društvo koje je razvojno orijentisano. Svako informaciono društvo ima jednu sociološku dimenziju. Želimo da kroz razvoj informacionog društva opet stvorimo srednju klasu, da osnažimo građanina da se konsoliduje demokratija, da dobijemo efikasniju, transparentniju i jeftiniju državnu upravu, da proces odliva mozgova okrenemo u proces priliva mozgova, da osnažimo svijest i razvijemo partnerstvo javnog i privatnog sektora. I, normalno, to posmatramo kao jedan najkraći, najlakši put u regionalne i evropske integracije.

RSE: Crna Gora je usvojila Strategiju o razvoju informacionog društva. Šta je sve zapravo predviđeno tim dokumentom i koje sve segmente društva će ovaj dokument obuhvatiti?

MARIĆ: Prva cjelina je telekomunikacioni sektor ili bolje reći sektor elektronskih komunikacija. Bez njega nema ni informacionog društva, ni elektronske vlade, ni obrazovanja. Druga oblast jeste obrazovanje. Bez stručnih kadrova ne možemo to razvijati. Tu smo pokrili i elektronsku vladu ili popularnije E-government. Pokrili smo ono što zovemo primjenom informacionih tehnologija u zdravstvu, privredi, bankarstvu i trgovini.

Mi smo zadovoljni stanjem telekomunikacione strukture u Crnoj Gori, koje želimo i dalje da unaprijedimo. Sve opštine u Crnoj Gori su povezane optikom, penetracija fiksne telefonije je preko 33 posto, mobilne telefonije oko 87 posto, interneta oko 19 posto, s tim što očekujemo da korišćenjem novih tehnologija i radio signala za prenos podataka, da ćemo uspjeti da najtežu tačku u svemu tome prevaziđemo. A taj pristup tzv. lokalnoj petlji, onim bakarnim paricama gdje je monopol, tehnički gledano, ima «Telekom». Da možemo u potpunosti da obiđemo, da ne koristimo te parice, nego korišćenjem radio signala da omogućimo i prenos podataka i prenos govora i prenos slike, tako da ćemo već uskoro imati mogućnost da koristimo mobilni internet da možete u Podgorici da idete s kraja na kraj grada, da vam se nigdje veza ne prekine, da imate širokopojasni pristup itd.

RSE: Kako će se proces implementacije Strategije odvijati u praksi i kako će se on odraziti na individuu, odnosno svakodnevni život građana?

MARIĆ: Na primjer, u domenu državne uprave i lokalne samouprave mi već imamo u državnoj upravi blizu 4.000 računara koji su povezani u mrežu. Ti servisi i razmjena podataka između državnih organa se već danas odvija on-line. S druge strane, imamo dosta projekata koji su već realizovani i to uz uslov da moraju biti internet orijentisani, da građanin može svoju uslugu da zahtijeva i preko interneta. I građani i biznis. Konkretno, na primjer, sad se privodi kraju jedno rješenje u Upravi carine, gdje špediter može carinsku deklaraciju da podnese putem interneta. Sad radimo jedan projekat gdje će svi obveznici poreza i doprinosa na plate moći i morati on-line da podnose te obrade podataka Poreskoj upravi, a onda će ona da servisira Fond PIO, Fond zdravstva... Mi ćemo imati tačne podatke o broju zaposlenih, o tome ko je platio porez, ko je platio doprinos i ko to nije. A tu i zaposleni dobijaju, jer poslodavac kad taji porez ili doprinos on nije samo oštetio državu, on je prevashodno oštetio svog zaposlenog, svog radnika.
Mi planiramo i da do kraja 2007.godine imamo jedan računar povezan sa internetom u osnovnim i srednjim školama na 20 učenika. Možda to nije neki veliki prosjek, ali to predstavlja izuzetno veliki napredak. Imajte u vidu da je to bilo nekih 170 učenika prije godinu i po dana na jedan računar. Danas se to već smanjilo na 70. Takođe, omogućićemo u domenu primarne zdravstvene zaštite mnogima da zakažu preglede i da se konsultuju preko interneta. Takođe, omogućićemo do kraja 2007. godine da svako mjesto u Crnoj Gori koje ima više od 500 stanovnika ima javnu pristupnu tačku na internetu, da omogućimo i onim slojevima koji nemaju mogućnost da kupe računar da mogu da koriste internet.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG