Projekt je započeo u studenom prošle godine. Prvo su u 18 mjesta i gradova u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, te Bosni i Hercegovini prikupljeni uzorci krvi od 746 članova obitelji nestalih, a od svibnja do danas u hrvatskim i laboratorijima međunarodne komisije identificirane su 52 osobe s područja sve tri države – izvijestio je predsjednik hrvatske Komisije za nestale, pukovnik Ivan Grujić:
''Rezultati se odnose na posmrtne ostatke koji su kroz proces ekshumacija do sada neidentificirani, a pronađeni su na teritoriji Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.''
Direktor Međunarodne komisije za nestale osobe za odnose s vladama, Jeffrey Buenger, kaže da je ovo tek početak, a projekt ima za cilj riješiti sudbine svih nestalih osoba na području bivše Jugoslavije:
''Kao što svi znamo, neke od ovih 52 obitelji čekale su i četrnaest godina da dobiju odgovore o svojim najmilijima.''
Pukovnik Grujić opovrgava tvrdnje da Hrvatska vodi dva popisa nestalih - jedan na kojem je trenutno 1149 osoba, sa više od 85 posto nestalih Hrvata, i drugi na kojem su uglavnom hrvatski državljani srpskog porijekla, te da namjerno umanjuje broj nestalih Srba:
''Ne radi se o nikakvom skrivanju, već o tome da taj proces nije u potpunosti završen sa Međunarodnim komitetom Crvenog križa, sa komisijama Srbije i Crne Gore i sa komisijama iz Bosne. Pokrenuli smo aktivnost da se prikupe podaci o osobama nestalim poslije 1994. godine.''
Riječ je uglavnom o Srbima nestalima u Oluji i nakon nje:
''Tu nema nikakvih tajni. Do sada su prikupljena 842 dosjea iz razdoblja 1995. godine. Mi smo puno puta o tome govorili. Akcija prikupljanja dokumenata o nestalim osobama je u tijeku i dosjei još i danas stižu.''
Tvrdi da hrvatske institucije nisu ni mogle više učiniti jer nisu imale osnovnih podataka:
''Moramo imati uzorke krvi, moramo imati podatke o nestaloj osobi i o obitelji kojoj možemo javiti da dođe na identifikaciju. Ovaj projekt je tu zbog toga. Uzorci krvi koji su dati u Srbiji i Crnoj Gori su došli do nas.''
''Rezultati se odnose na posmrtne ostatke koji su kroz proces ekshumacija do sada neidentificirani, a pronađeni su na teritoriji Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.''
Direktor Međunarodne komisije za nestale osobe za odnose s vladama, Jeffrey Buenger, kaže da je ovo tek početak, a projekt ima za cilj riješiti sudbine svih nestalih osoba na području bivše Jugoslavije:
''Kao što svi znamo, neke od ovih 52 obitelji čekale su i četrnaest godina da dobiju odgovore o svojim najmilijima.''
Pukovnik Grujić opovrgava tvrdnje da Hrvatska vodi dva popisa nestalih - jedan na kojem je trenutno 1149 osoba, sa više od 85 posto nestalih Hrvata, i drugi na kojem su uglavnom hrvatski državljani srpskog porijekla, te da namjerno umanjuje broj nestalih Srba:
''Ne radi se o nikakvom skrivanju, već o tome da taj proces nije u potpunosti završen sa Međunarodnim komitetom Crvenog križa, sa komisijama Srbije i Crne Gore i sa komisijama iz Bosne. Pokrenuli smo aktivnost da se prikupe podaci o osobama nestalim poslije 1994. godine.''
Riječ je uglavnom o Srbima nestalima u Oluji i nakon nje:
''Tu nema nikakvih tajni. Do sada su prikupljena 842 dosjea iz razdoblja 1995. godine. Mi smo puno puta o tome govorili. Akcija prikupljanja dokumenata o nestalim osobama je u tijeku i dosjei još i danas stižu.''
Tvrdi da hrvatske institucije nisu ni mogle više učiniti jer nisu imale osnovnih podataka:
''Moramo imati uzorke krvi, moramo imati podatke o nestaloj osobi i o obitelji kojoj možemo javiti da dođe na identifikaciju. Ovaj projekt je tu zbog toga. Uzorci krvi koji su dati u Srbiji i Crnoj Gori su došli do nas.''
