Dostupni linkovi

logo-print

Odluka ovaj put možda ne ovisi o Hagu


Akcijski plan hrvatske Vlade se uspješno provodi, a haški bjegunac Gotovina nije u Hrvatskoj, to je gotovo sigurno ocjena koju će prvi ljudi hrvatske vlasti reći kada se 30. rujna u Zagrebu sastanu sa glavnom haškom tužiteljicom. Jučer je to iznova kazao i premijer Ivo Sanader, zamoljen da komentira tužiteljičine informacije kako se Gotovina
skriva u nekom hrvatskom samostanu:

„Sve informacije, pa i najnovije koje smo dobili i koje se dobivaju na temelju aktivnosti koje provodimo u Akcijskom planu, ne vode prema zaključku da je Gotovina u Hrvatskoj.“

Iako je premijeru Sanaderu, posebice što se tiče hrvatskih evropskih ambicija, često svojstven optimizam bez pokrića, možda hrvatske vlasti ovoga puta mogu nešto opuštenije u Zagrebu dočekati glavnu hašku tužiteljicu. Po ocjeni političkog analitičara Davora Đenera, Sanader ima dva asa u rukavu – bolji rad državnih službi u slučaju Gotovina, ali i
izmijenjenu konstelaciju snaga na međunarodnoj sceni, koja će smanjiti
specifičnu težinu tužiteljičinih ocjena, a ojačati poziciju evropskog Task Fsorcea:

„U svakom slučaju je očito da je danas ispunjavanje ovog temeljnog, trećeg od pet kopenhaških kriterija za otvaranje pregovara sa Hrvatskom, u boljem stanju nego što je bilo u ožujku ove godine kada su pregovori odgođeni.“

Promjene su nastale i u poziciji tužiteljice i odnosima u Evropskoj uniji:

„Gospođa Del Ponte je u prethodnom razdoblju učinila, po mom mišljenju, jednu dosta tešku pogrešku, kada je u svome bernskom govoru politički arbitrirala o uvjetima dosadašnje suradnje i greškama međunarodne zajednice vezano uz političko tretiranje zemalja Zapadnoga Balkana, s jedne strane. S druge strane, nešto su se promijenile političke okolnosti unutar Evropske unije. Britanija, koja je bila najozbiljniji zagovornik striktnoga poštivanja njezinoga mišljenja, danas, zbog odnosa sa Turskom, ima neke druge interese, a kao predsjedavajuća Evropske unije bitno smanjen manevarski prostor u kontekstu zaoštravanja odnosa prema Hrvatskoj. Tako da bi se moglo dogoditi da ovoga puta doista odluka o otvaranju ili neotvaranju pregovora ne bude isključivo na podlozi ocjene gospođe Del Ponte, nego da bude doista donesena u okviru Task Forcea Evropske unije.“

Još bi nešto pripomoglo pozitivnom stavu evropskog Task Forcea, procjenjuje Đenero:

„Pogotovo ako izvještaj gospođe Del Ponte bude pomalo pitijski sastavljen, ako u njemu bude naglašen napredak u suradnji Hrvatske sa Haškim tribunalom, a procjena o izostanku potpune suradnje bude dana manje direktno i manje izričito nego što je to bilo do sada, čini mi se da nešto takvo nije isključeno. Čak i u tom slučaju, hrvatska diplomacija će imati ozbiljan i težak posao uvjeriti Task Force i Evropsko vijeće da otvori pregovarački proces s Hrvatskom.“
XS
SM
MD
LG