Dostupni linkovi

logo-print

Luka Brčko je isplativa investicija


Luku Brčko, smještenu na desnoj obali Save, u užem dijelu grada, od danas, deset godina nakon rata, krase dva velika, nova krana. A na samoj Savi malo je brodova, na pružnom prilazu malo vagona. Lani je pretovareno 32.000 tona, što je deset odsto od nekadašnjih količina, a ove godine i manje.

Novi direktor Luke Mustafa Nuković suočio se sa brojnim pitanjima oko njene obnove, jer posla bi, kaže, bilo, pokazuju razgovori sa rudnicima u Tuzli i u željezari Zenica. Ističe kao je studija načinjena po zahtjevima Vlade Distrikta i Kancelarije OHR-a pokazala da je do sada za to potrebno 16 miliona konvertibilnih maraka:

“Prema toj studiji, predviđeno je negdje oko 16 miliona ulaganja. Jedan dio bi bio donatorski, pola od toga, pola bi bio projektnim sredstvima. I po toj studiji, na neki način se i ide u tom pravcu. Već su tu strani donatori, italijanska vlada, vidite, ove kranove već je donirala, Vlada Brčko Distrikta već je dala za batimetrijsko snimanje. Ali, mi i dalje radimo na tome sa donatorima i očekujemo sada, kod izrade budžeta, da se Luka stavi kao prioritet Brčko Distrikta.”

Oči su uprte i u budžet BiH. Očekuje se da se sa milion i po podrže projekti revitalizacije u Luci Brčko. Kada je o ovome, kao i o mogućnostima obezbjeđenja donatora riječ, rukovodstvo i predstavnici vlasti Distrikrta razgovarali su sa Ljerkom Marić, ministricom finansija u Savjetu ministara BiH, prilikom njene posjete Brčkom. Brčaci su čuli kako država BiH puno radi u posljednje vrijeme na strategiji razvoja ključnih infrastrukturnih objekata na kopnu, u vazduhu i na vodi, gdje je poseban značaj Luke Brčko na Savi kao međunorodnoj rijeci. No, ipak, ministrica Marić se uzdržala od velikih obećanja:

“Nisam konkretno zbilja obećavala ništa. Ja inače tako u životu to ne radim. Znači, ono što ja mogu obećati jeste pomoć - da mi kad njihovu strategiju pogledamo, pa vidimo koji je to rok za izgradnju, koliko sredstava treba, da vidimo šta možemo očekivati od donatora, šta ne možemo, u tom dijelu planiramo sredstva i od strane države i od Distrikta.”

U Luci je 70 radnika i valja im obezbijediti posao, problem je sa kojim se suočava rukovodstvo koje je, inače, teškom mukom nedavno jedva priključilo struju. Sa napajanja su skinuti zbog duga od 40 hiljada maraka. A kako do posla doći, ako je korito Save neočišćeno, a brodovi su sve savremeniji i traže veće dubine, kaže Mladen Zonić, nekadašnji dugogodišnji direktor Luke Brčko, sada šef pristaništa:

“Nažalost, objekti više nisu klasificirani kao što je to nekada bilo - da imate posbeno savsku flotu sa daleko manjim gazom nego što je sada. Plovni objekti su sada standardizovani na nivou Evrope. I ako to znači da imate objekte koji gaze dva metra i 10 centimetara, znači da dubina plovnog puta treba da bude negdje oko 240, a širina između 40 i 80 metara radi savladavanja krivina i svega ostaloga.”

A količinama novca potrebnog da bi se revitalizovala rijeka Sava dosta se govorilo na brojnim sastancima na ovu temu, organizovanim i u Brčkom a i šire. Odavno potpisani Savski sporazum između 4 zemlje savskog sliva, BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije, i nedavno formirana Savska komisija nisu polučili rezultate, smatraju u Brčkom. Gradonačelnik Mirsad Đapo kaže da nije zadovoljan radom Savske komisije:

“Mi u Brčkom smo puno uložili u ovo, a Ministarsko vijeće mislim da shvata poziciju značaj Luke i ona postaje vrlo bitna u svim projektima, samo ne znam koliko iz budžeta, na način kako su oni koncipirani u ovoj državi, oni u ovoj fazi nam mogu pomoći. Nama je važnije ovo drugo - donacije, za koje oni mogu lobirati. Ono što smatram bitnim je i da u Savskoj komisiji poziciju Luke Brčko predstave na način da je to jedna od ključnih komunikacija, jer pored koridora koji su u pripremi u BiH, Luka Brčko - riječ je o plovnim putevima - ima značaj i siguran sam da u programu Ministarskog vijeća ima svoje mjesto.”

Posljednje što je investirano na Savi i za Savu bilo je prošlog ljeta urađeno batimetrijsko snimanje korita rijeke u dužini od Brčkog do ušća u Beogradu, koje je sa 800 hiljada konvertibilnih maraka finansirala Vlada Distrikta. Međutim, jasno je da ovi skupo plaćeni nalazi mogu i zastarjeti ukoliko se ne krene sa čišćenjem, odnosno primjenom nalaza. A za te aktivnosti, izgleda, nema para.
XS
SM
MD
LG