Dostupni linkovi

logo-print

Pašovićev „Hamlet“ čudo je neviđeno


Hamlet je kažu, poslije Isusa, najfrekventniji lik u planetarnim umjetničkim interpretacijama, pa je stoga bezbrojna kolona ljudi koji su spremni staviti ruku u vatru kako se, u vezi s tim, ne može napraviti nešto novo. Sarajevski reditelj Haris Pašović, međutim, iz najsuvlje drenovine iscijedio je mnogo više od jedne kapi. U ovom vremenu i na ovom prostoru angažovao je ljude iz čak sedam država da, iz različitih pozicija, učestvuju u predstavi čije će kulturološko značenje, možebiti, nadrasti i nadživjeti njena estetska dostignuća.

Pašović je napravio podjelu u kojoj pored mladih protagonista, Sarajlija Amara Selimovića i Žane Marijanović, igraju Mirjana Karanović, Damjana Černe, Frano Mašković, Milorad Krivokapić, Damir Markovina. Čudo neviđeno već na stratu. Naravno kad se uzmu okolnosti kojima su podložni svi balkanski parametri. Reditelj:

“Kad ovako ozbiljna ekipa radi Hamleta znači da ima nešto u vremenu, okolnostima, u okruženju što je potaklo te umjetnike da uđu u najsloženiji, najkomplikovaniji komad koji je ikada napisan.”

Neuobičajena podjela samo je jedan od kuriozuma Pašovićevog Hamleta. Druga je, jamačno, činjenica da je tipični zapadnjak Hamlet, mirisao trulež na osmanskom dvoru, ali ne da bi nam je tamo razotkrio, nego da još jednom posvjedoči o univerzalnim porukama koje ne zavise ni od civilizacijskih, ni od kulturoloških okolnosti. Za ovaj prostor, a u ovom vremenu, međutim, fascinantna je još jedna posebnost. Činjenica da su naklonost Pašovićevom naumu pokazali:

“Bosanski kulturni centar Tuzla, Britanski savjet Urbane kulture, zagrebačko kazalište mladih. Institucije koje su podržale ovaj projekat su Općina Tuzla, zatim Ministarstvo za kulturu Federacije BiH, potom Ured za kulturu grada Zagreba, Skupština grada Beograda, Vijeće ministara BiH, Ministarstvo za kulturu Kantona Sarajevo, Distrikt Brčko, Ured za odnose sa javnošću Ambasade SAD-a u BiH i Ambasada Velike Britanije u BiH.”

Činjenica kako je u ovom projektu učestvovalo i još desetak komercijalnih sponzora sugeriše da se radi o najvećem kooprodukcijskom zahvatu u oblasti pozorišta u poslednjih dvadesetak godine. Na označenom prostoru naravno. Dino Mustafić, direktor sarajevskog teatarskog festivala MESS:

“Ja mislim da je zapravo to još jednom potvrda da je pozorište napravilo jedan kulturni model u kojem ti južnoslovenski jezici, jezici u kojima se svi jako dobro razumijemo i za koje nam ne trebaju nikakvi prevodioci, može da se ponaša na ovim prostorima zapravo kao jedno svojevrsno tržište. Mislim da se tome, dakle, što se događa sa filmom sada polako i u pozorištu otvaraju vrata. I eto nije slučajno ni politički ni kulturološki da Sarajevo prednjači.”

O vezama Sarajeva i Beograda, naročito u nivou kulture, posvjedočila je i zamjenica beogradskog gradonačelnika Gorica Mojević:

“Te veze se, kao što to obično i biva, najjednostvanije, najefikasnije i najlepše uspostavljaju u oblasti kulture, jer se tu najviše prešlo sa reči na dela. I ta neka dela su iza nas. To su festivali pozorišni koje smo imali u Sarajevu i u Beogradu, to su učešća pozorišnih predstava na različitim festivalima i u Beogradu i u Sarajevu.”

Očigledno, Pašovićev Hamlet postaje paradigmatičnim kad je teatarska, i ne samo teatarska, saradnja u pitanju. Još jednom direktor MESS-a, Dino Mustafić:

“14. oktobra će se također otvoriti festival izvedbom beogradskoga Hamleta, beogradsko - sarajevskog. Ovo je nekako Hamlet koji je sarajevsko - beogradski - zagrebački, a ovo je beogradsko - sarajevski. To je zapravo produkcija Jugoslavenskog dramskog pozorišta i festivala MESS i Budva grad teatra, gdje također jedna mlada bh. glumica Mona Muratović igra ulogu Ofelije, režira naš proslavljeni reditelj Dušan Jovanović iz Ljubljane. I nekako vrlo sam sretan da se sve to i dešava i vrti i oko festivala MESS i na taj način je zapravo i osnovna funkcija i djelatnost festivala MESS, a to je da otvara horizonte, recepcije, ne samo u estetskom nego i u produkcionom smislu, dobila svoju punu afirmaciju na 45. jubilarnom festivalu MESS”

Ljudi iz pozorišta, možebiti, i nisu najbolji primjer e da bi se izvodili dugoročni zaključci. Ali, neko mora led početi topiti.
XS
SM
MD
LG