Dostupni linkovi

logo-print

Po pravdu u Strasbourg


U obnovljenom postupku u prvom slučaju koji se za oduzimanje stanarskog prava vodi protiv Hrvatske pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu, tim Međunarodnog komiteta za ljudska prava pripremio je rekonstrukciju pojma stanarsko pravo, koje je u bivšoj Jugoslaviji bilo veoma slično pravu vlasništva.
Slučaj koji je odbačen od strane hrvatske Vlade kao neutemeljen, testirat će zakonske obaveze te zemlje u vezi sa stanarskim pravom, povratkom izbjeglica i zaštitom manjina, saopštio je Massimo Moratti, izvršni direktor ove nevladine organizacije, koja ima kancelariju u Sarajevu:

“Ovo je veoma bitan slučaj zato što je prvi slučaj stanarskog prava u Hrvatskoj koji je pred Evropskim sudom u Strasbourgu. I posebno je bitan za zemlje bivše Jugoslavije zato što su Srbi iz Hrvatske izgubili svoje stanove tamo, a žive trenutno u BiH, žive u Srbiji i u Crnoj Gori. Mnogi od njih u BiH su bili deložirani zato što su bili i oni u tuđoj imovini, ali oni nisu imali gdje da se vrate zato što je Hrvatska privatizovala te stanove.”

Moratti navodi kako se nada u pozitivan ishod ovog slučaja, jer bi to moglo imati ogromnu važnost za najmanje 30 0000 porodica iz Hrvatske kojima je oduzeto stanarsko pravo. On podsjeća da je slučaj Blečić već bio pred Prvim odjeljenjem Evropskog suda, kada je zaključeno da nema povrede prava vlasništva i privatnosti:

“Ta odluka Evropskog suda za ljudska prava u julu 2004. je došla kao šok i za nas koji tu radimo i za sve one ljude koji se bave povratkom manjina, povratkom izbjeglica i raseljenih lica zato što niko nije očekivao da to bude tako. Vi znate da BiH je riješila oko 200.000 takvih slučajeva, 100.000 za stanarsko pravo, 100.000 za privatnu imovinu. 200.000 slučajeva je riješeno u BiH koja je bila kao vodeća zemlja u ovom kontekstu. I ponudili smo podršku da se sastavi zahtjev za obraćanje Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava.”

Izvršni direktor Moratti, također, informiše da je potkomisija UN-a za ljudska prava nedavno objavila principe praćenja imovinskih prava, koji se dobrim dijelom baziraju na iskustvima iz BiH:

“Stanarsko pravo mora da se vrati kao privatno vlasništvo. Bitno je da iskustvo šta se desilo u BiH treba da bude primjer za povratak i za rješavanje takvih pitanja u ostalim zemljama.”

Ukoliko Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava usvoji žalbu Kristine Blečić, odnosno ako donese pozitivnu odluku, bit će to presedan sa značajnim posljedicama za region, posebno u oblasti povratka izbjeglica, smatraju u Međunarodnom komitetu za ljudska prava.

*****

Ponovno otvaranje rasprave o slučaju Kristine Blečić pred Velikim vijećem Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu veliki je uspjeh nevladinih udruga i upozorenje hrvatskim vlastima da pitanje stanarskih prava nije u cijelosti prošlo-svršeno vrijeme – komentiraju odvjetnici i predstavnici udruga za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj. No, reakcije iz vlade, nismo uspjeli dobiti.

Splitski odvjetnik Toni Vukičević, zajedno je s timom međunarodnog Komiteta za ljudska prava, sastavio zahtjev na temelju kojeg će se slučaj Kristine Blečić, kojoj je u Hrvatskoj oduzeto stanarsko pravo, ponovno naći pred Velikim vijećem Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu:

''Prihvaćeno je od strane Vijeća da se predmet pretrese još jedanput, u iduću srijedu, 14. rujna ove godine.''

Agonija Kristine Blečić traje još od 1991. godine, kad je, zbog ratnih zbivanja, produžila boravak kod kćeri u Rimu i tako, prema odluci hrvatskih sudova, izgubila pravo na povrat i otkup svog strana u Zadru. Nakon neuspjeha na hrvatskim sudovima obratila se Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. No, i taj je sud, 2004. godine, izrekao negativnu presudu:

''Obzirom da evropski sud nije previše radio na institutu stanarskog prava, koji je jedna specifična kategorija jer njega ne susrećemo u zapadnim zemljama Evrope, onda se ono mora jače pojasniti kako bi stanarsko pravo, i u terminološkom smislu, bilo blizko zaštiti prava vlasništva. Treba dokazati da stanarsko pravo u sebi sadrži atribute vlasništva.''

Ponovno otvaranje slučaja Blečić pred Međunarodnim sudom za ljudska prava, doktor Zoran Pusić naziva pobjedom pravde koju, na žalost, nisu doživjeli mnogi izbjegli Srbi iz Hrvatske, nositelji stanarskih prava, koji se nisu mogli vratiti u zemlju, ili nisu mogli ući u svoje već zauzete stanove:

''Imali smo upravo ono zastrašujuće iskustvo sa sudovima koji su znali dosuđivati da ljudi gube stanarska prava, ljudi koji su bili na silu izbačeni iz svojih stanova. Nisu smjeli ni pozvoniti na vrata jer bi ih fizički napali. Sud je dosudio da oni izgube stanarsko pravo zbog toga što nisu šest mjeseci bili u svom stanu.''

Pod međunarodnim, i pritiskom nevladinih udruga, hrvatska je vlada pristala otvoriti pitanje stanarskih prava izbjeglih Srba, te preuzela brigu njihovog stambenog smještaja, ne i vraćanja bivšeg stana. Ali i to je, prema Pusićevoj ocjeni, uspjeh, a pogotovo odluka da se rok za podnošenje takvih zahtjeva produži do kraja ove godine:

''To daje nadu jer ljudi koji su govorili da su stanarska prava prošlo-svršeno vrijeme su bili u samom vrhu vlasti, a ljudi koji su se borili za to su bili bez ikakve vlasti u nevladinim organizacijama. Sada je ta strana ipak uspjela realizirati jednu puno bolju varijantu. Mislim da je to jedan vrlo pozitivan znak za cijelo društvo.''

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, doktor Ivo Josipović, upozorava da upravo slučaj Blečić potvrđuje kako se ne mogu svi slučajevi izgubljenog prava na otkup stana tretirati na jednak način, kao ni zakonodavne norme pisane u mirnim uvjetima primjenjivati na prilike u ratnim okolnostima:

''Mislim da svaka odgovorna država mora prepoznati da postoji jedan nezanemarljiv broj slučajeva u kojim njeni državljani nisu koristili prava, posebice stanarskog, na isti način kao i drugi državljani, da je to generiralo brojne ekonomske, osobne, ljudske i obiteljske probleme. U svakom slučaju trebalo bi imati neku pravnu osnovu, pa i političku volju, da se u opravdanim slučajevima svim građanima, pod jednakim uvjetima, omogući pravo na dom.''

Prema ocjeni odvjetnika Slobodana Budaka, Hrvatska je država po pitanju stanarskih prava jednostavno izigrala mnoge svoje građane:

''Izigrala ih je. Hrvatska je propustila da učini išta ozbiljnoga i išta pravoga u cijeloj toj stvari. Sva je lažna u svemu tome. Kao, to vrijeme je isteklo. Svi koji su imali stanarsko pravo su dobili pravo na povlašteni otkup. Ti to nećeš moći jer si građanin trećeg reda. Ono što ti se obećaje je puno manje od onoga što bi imao da ti to pravo nije bilo oduzeto, ali ni to što ti manje daju, ti ne daju, već odugovlače da ti daju.''
XS
SM
MD
LG