Dostupni linkovi

logo-print

Rast ekonomije u padu nakon Katrine


Ove sedmice guverner sibirske regije Kemerovo suočio se sa istim problemom kao guverneri u Sjedinjenim Državama. Optužio je naftne kompanije za pljačku potrošača kojima se nameću proizvoljne cijene goriva na pumpama. Stručnjaci napominju da ono što se desava nije pljačka, jer je tržište bilo prenapregnuto zbog velike potražnje i nedovoljne ponude i prije nego što je uragan Katrina onesposobio deset posto rafinerija i trećinu američke proizvodnje nafte. To je ogromno i u globalnim razmjerama, pa su se posljedice osjetile na bezinskim stanicama od San Dijega preko Moskve do Australije. Tom Valin, američki stručnjak za globalno tržište energenata ističe:

“Nema dodatnih rafinerija, izuzev u Rusiji i i još nekim zemljama kao u Saudijskoj Arabiji, za tešku naftu, što ne pomaže mnogo. Takođe nema dodatnih tankera za transport, pa je cijeli sistem napregnut porastom tražnje. Povrh svega imamo šok u isporukama. Sistem je ranjiv i ne može to izdržati pa cijene rastu.”

Ukoliko popravka američkih platformi i rafinerija u Meksičkom zalivu bude završena brzo, negativne ekonomske posljedice uragana Katrina biće privremene, kažu stručnjaci. Uslov je, razumije se, da ne bude dodatnih udara. Prema procjenama američkog Kongresa, uragan je izazvao gubitak 400.000 radnih mjesta. Rast američke privrede može biti manji za cijeli procenat u drugoj polovini godine, procjenjuju eksperti. Daglas Holc Eakin, iz budžetske kancelarije Kongresa, smatra da Katrina ipak neće skrenuti američku privredu s kursa:

“Već je ostvaren veliki napredak. Naftovodi se postepeno vraćaju u funkciju. Ukoliko bi neka druga kretanja na svjetskom tržištu energije dovela do još većih cijena nafte, negativni uticaj bi bio veći.”

Kritično je i pitanje hoće li američki potrošači smanjiti potražnju ili će ih visoke cijene goriva držati dalje od pumpi. Pošto sezona uragana traje još pet sedmica, Tom Valin upozorava:
“Neka tržišta, kao što su ona za benzin, lož ulje i gas, kreću u susret zimi i veoma su osjetljiva. Ukoliko dođe do nove oluje, novog incidenta naći ćemo se zaista u nevoljama.”

Ekonomisti za utjehu poručuju da su neposredne posljedice uragana negativne, ali na dužu stazu vode ekonomskom rastu, obnovi i novim investicijama. Rodžer Kubarić iz Savjeta za vanjske poslove kaže da nema dokaza da je uragan Katrina potkopao snažnu globalnu ekonomiju:

“Katrina je premala. Gubici nakon uragana Endru su bili oko četiri desetine bruto proizvoda i to nije imalo vidljivijeg uticaja na bruto produkt tokom 1992. i 1993.”

Federacija američkih farmera upozorava, ipak, da će gubici u ovom sektoru usljed uragana Katrina biti najmanje dvije milijarde dolara. Više od 60 posto američkog izvoza kukuruza i soje ide preko Nju Orleansa, a luka u tom gradu je zatvorena, dok susjedne rade smanjenim kapacitetom. Neki eksperti ne kriju zabrinutost da bi štete koje je pretrpjela američka poljoprivreda mogle zaustaviti planove administracije predsjednika Džordža Buša da smanji subvencije agraru.

Nevrijeme je nanijelo velike štete i ribarstvu u Meksičkom zalivu, gdje bi ulov ostriga mogao biti uništen. Američki Kongres odobrio je 63 milijardi dolara neposerdne pomoći području opustošenom uraganom, a ima prognoza da bi ta suma mogla doseći i 200 milijardi, prije nego se napori na obnovi, uključujući Nju Orelans koji je najteže pogođen, završe.
XS
SM
MD
LG