Visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun suspendirao je sva ovlaštenja za pomilovanje lica osumnjičenih za krivična djela koja imaju dužnosnici na svim razinama vlasti u BiH. Svoj potez nazvao je potrebom za žurnim mjerama koje će eliminirati opći dojam da utjecajni pojedinci u BiH smatraju da su iznad zakona.
Povod za Ešdaunovo reagiranje je nedavna odluka predsjednika Federacije BiH, Nike Lozančića da pomiluje bivšeg ministra obrane Federacije BiH Miroslava Prcu, koji je pred Sudom BiH priznao krivicu i osuđen na pet godina zatvora. Iako odluku Lozančića nije suspendirao, Ešdaun je kazao da ovu aferu smatra skandaloznom, ali ne i jedinom. Ovakva praksa, koja predstavlja zlouporabu pravnoga procesa, je prerasla u konspiraciju među vodećim političarima svih nacionalnosti, a u korist njihovih korumpiranih prijatelja, zaključuje Ešdaun:
“Ovdje više nije u pitanju slučaj Prce, već sistem koji dozvoljava da se takvo nešto desi. U prvih osam mjeseci ove godine ukupno 142 osobe su pomilovane. Bh. građani moraju dostaviti više papira za dobijanje nove lične karte, nego kriminalci dokumenata za pomilovanje.”
Za predsjednika Federacije BiH Niku Lozančića, sve što se desilo nakon njegove odluke o pomilovanju predstavlja sastavni dio hajke koju, smatra on, protiv njega vode međunarodni zvaničnici i navodni branitelji moralnih, pravnih i svih ostalih načela. Niko Lozančić u jednom od svojih istupa je kazao:
“Niko ne smije biti talac svoje nacionalne pripadnosti, pa ni bilo koji osuđenik. Niko ne smije biti talac činjenice da je predsjednik Federacije Hrvat, pa zbog toga da ne može ostvariti svoje pravo koje mu je Ustavom i zakonom dato.”
Taocima se ovih dana smatraju i predstavnici Srpske demokratske stranke, a nakon prijetnji Visokoga predstavnika o kažnjavanju SDS-a, ako ne bude brzo postignut uspjeh u pregovorima o reformi policije u BiH. Predsjednik RS-a i Srpske demokratske stranke Dragan Čavić kaže da se u BiH ne traži rješenje, već krivac:
“Manifestovana želja svih je da taj projekat uspije. Koliko će biti razumijevanja i hoće li se tražiti rješenje ili krivac, vidjećemo u narednim danima. Imam osjećaj da je ponovni pristup traženje krivca, a ne traženje rješenja. To ne valja.”
Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, ne osvrćući se previše na reakcije koje stižu iz SDS-a, odbacuje mogućnost da osobno intervenira i ukloni zastoj u reformi policije u BiH. On ističe da BiH u Europu ne može sa odlukama Visokoga predstavnika:
“Ko je odgovaran za to? Tu nema nikakvih sumnji. U svakoj demokratiji vlade preuzimaju odgovornost. U ovom slučaju to je Vlada RS-a, a u njoj, naravno Srpska demokratska stranka. Ako pregovori propadnu, onda će SDS staviti taj entitet u poziciju koja će blokirati put BiH prema Evropi. A posljedice će podnositi građani RS-a.”
U slučaju reforme policije, odnosno prozivanja SDS-a, kao i u slučaju Lozančić, glavni akteri - političari BiH smatraju da problem nikada ne leži u njima, već u samovolji Visokoga predstavnika. Predsjednik Federacije BiH, Niko Lozančić, u tom kontekstu je nedavno izjavio:
“Puno je, moram reći, doprinosa svih nas u BiH ovakvoj klimi, jer prihvaćeno je pravilo igre koje nam drugi nameću. Pita li se iko temeljem čega, temeljem kojih propisa, gdje su oni objavljeni, gdje su napisani. Visoki predstavnik, ili bilo koji drugi dužnosnik međunarodne zajednice, ima ovlasti - i ima li u tim propisima predviđene odgovornosti? Pita li se iko šta su nadležnosti koje od institucija vlasti u BiH. Umjesto toga, imamo priču o mnogobrojnim reformama.”
Ima istine u tvrdnji Lozančića da se u BiH priča o mnogobrojnim reformama - ali, kazali bi neki, nedostaje nastavak u kojemu stoji da se ništa ne odvija u pozitivnome smjeru. Silna energija se troši u međusobnom optuživanju predstavnika vlasti u BiH i Ureda Visokoga predstavnika i koliko je klupko zamršeno možda najbolje objašnjava predstavnik oporbe, zastupnik u Parlamentu BiH iz SDP-a, Jozo Križanović:
“U svemu ovome imamo pobrkanu jednu situaciju. Ne znamo za što su odgovorne vlasti BiH, a u čemu je odgovornost međunarodne zajednice. To je suština problema.”
Povod za Ešdaunovo reagiranje je nedavna odluka predsjednika Federacije BiH, Nike Lozančića da pomiluje bivšeg ministra obrane Federacije BiH Miroslava Prcu, koji je pred Sudom BiH priznao krivicu i osuđen na pet godina zatvora. Iako odluku Lozančića nije suspendirao, Ešdaun je kazao da ovu aferu smatra skandaloznom, ali ne i jedinom. Ovakva praksa, koja predstavlja zlouporabu pravnoga procesa, je prerasla u konspiraciju među vodećim političarima svih nacionalnosti, a u korist njihovih korumpiranih prijatelja, zaključuje Ešdaun:
“Ovdje više nije u pitanju slučaj Prce, već sistem koji dozvoljava da se takvo nešto desi. U prvih osam mjeseci ove godine ukupno 142 osobe su pomilovane. Bh. građani moraju dostaviti više papira za dobijanje nove lične karte, nego kriminalci dokumenata za pomilovanje.”
Za predsjednika Federacije BiH Niku Lozančića, sve što se desilo nakon njegove odluke o pomilovanju predstavlja sastavni dio hajke koju, smatra on, protiv njega vode međunarodni zvaničnici i navodni branitelji moralnih, pravnih i svih ostalih načela. Niko Lozančić u jednom od svojih istupa je kazao:
“Niko ne smije biti talac svoje nacionalne pripadnosti, pa ni bilo koji osuđenik. Niko ne smije biti talac činjenice da je predsjednik Federacije Hrvat, pa zbog toga da ne može ostvariti svoje pravo koje mu je Ustavom i zakonom dato.”
Taocima se ovih dana smatraju i predstavnici Srpske demokratske stranke, a nakon prijetnji Visokoga predstavnika o kažnjavanju SDS-a, ako ne bude brzo postignut uspjeh u pregovorima o reformi policije u BiH. Predsjednik RS-a i Srpske demokratske stranke Dragan Čavić kaže da se u BiH ne traži rješenje, već krivac:
“Manifestovana želja svih je da taj projekat uspije. Koliko će biti razumijevanja i hoće li se tražiti rješenje ili krivac, vidjećemo u narednim danima. Imam osjećaj da je ponovni pristup traženje krivca, a ne traženje rješenja. To ne valja.”
Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, ne osvrćući se previše na reakcije koje stižu iz SDS-a, odbacuje mogućnost da osobno intervenira i ukloni zastoj u reformi policije u BiH. On ističe da BiH u Europu ne može sa odlukama Visokoga predstavnika:
“Ko je odgovaran za to? Tu nema nikakvih sumnji. U svakoj demokratiji vlade preuzimaju odgovornost. U ovom slučaju to je Vlada RS-a, a u njoj, naravno Srpska demokratska stranka. Ako pregovori propadnu, onda će SDS staviti taj entitet u poziciju koja će blokirati put BiH prema Evropi. A posljedice će podnositi građani RS-a.”
U slučaju reforme policije, odnosno prozivanja SDS-a, kao i u slučaju Lozančić, glavni akteri - političari BiH smatraju da problem nikada ne leži u njima, već u samovolji Visokoga predstavnika. Predsjednik Federacije BiH, Niko Lozančić, u tom kontekstu je nedavno izjavio:
“Puno je, moram reći, doprinosa svih nas u BiH ovakvoj klimi, jer prihvaćeno je pravilo igre koje nam drugi nameću. Pita li se iko temeljem čega, temeljem kojih propisa, gdje su oni objavljeni, gdje su napisani. Visoki predstavnik, ili bilo koji drugi dužnosnik međunarodne zajednice, ima ovlasti - i ima li u tim propisima predviđene odgovornosti? Pita li se iko šta su nadležnosti koje od institucija vlasti u BiH. Umjesto toga, imamo priču o mnogobrojnim reformama.”
Ima istine u tvrdnji Lozančića da se u BiH priča o mnogobrojnim reformama - ali, kazali bi neki, nedostaje nastavak u kojemu stoji da se ništa ne odvija u pozitivnome smjeru. Silna energija se troši u međusobnom optuživanju predstavnika vlasti u BiH i Ureda Visokoga predstavnika i koliko je klupko zamršeno možda najbolje objašnjava predstavnik oporbe, zastupnik u Parlamentu BiH iz SDP-a, Jozo Križanović:
“U svemu ovome imamo pobrkanu jednu situaciju. Ne znamo za što su odgovorne vlasti BiH, a u čemu je odgovornost međunarodne zajednice. To je suština problema.”
