Dostupni linkovi

logo-print

Prekasno je, dovraga!


Kada je prošlog ponedjeljka uragan Katrina, prije nego će dosegnuti priobalje Meksičkog zaliva, donekle promijenio pravac, činilo se da će se Nju Orleans, za koji se najviše strepilo, još jednom sretno provući samo sa ozbiljnim oštećenjima infrastrukture. Dvadeset i četiri sata kasnije počele su da pucaju brane i voda jezera Ponsatrejn munjevito je preplavila grad, čiji su veliki dijelovi ispod nivoa mora. Posredstvom televizijskih ekrana počele su da stižu kataklizmične slike potopa, haosa i ljudskih patnji. Teror je došao u vidu naoružanih bandi koje su počele da pljačkaju, siluju i ubijaju. Iz prijestonice dobre muzike, još bolje hrane i najluđeg provoda proteklih dana emituju se prizori očaja i beznađa. To su Amerika i svijet viđali samo u situacijama kada su prirodne katastrofe pogađale siromašne zemlje, one u kojima su zakon i organizacija misaone imenice.

“Nema nikoga da komanduje, ni Nacionalne garde ni policije, baš nikoga. Neko bi trebao doći i organizovati evakuaciju ovih ljudi na sigurno, dati im hranu, odjeću i ostalo što im treba za preživljavanje”, kazala je reporteru Rojtersa neimenovana žena.

Prvi helikopteri sa spasiocima i zalihama vode, hrane i lijekova vratili su se u bazu ne obavivši zadatak, jer je na njih iz grada otvorena vatra. U četvrtak je pripadnicima vojske i Nacionalne garde izdato naređenje da pucaju ako je to neophodno za održavanje reda. Vidno ogorčen, gradonačelnik Rej Negin je kazao da federalna vlast nema pojma šta se dešava na terenu.

“Ne govorite mi da 40.000 vojnika dolazi kao pojačanje, oni još nisu ovdje. Prekasno je, dovraga! Trgnite se najzad, dajte da se nešto preduzme na rješavanju najveće krize u istoriji ove zemlje.”

U sličnom tonu brojni američki mediji uputili su oštre kritike administraciji i predsjedniku Džordžu Bušu lično zbog trapavog rukovođenja operacijom spasavanja i pomoći. Šef Bijele kuće prilikom obilaska ugroženog područja kazao je u petak u Biloksiju, u saveznoj državi Misisipi, da je šokiran razmjerama pustošenja:

“Mislim da se niko ne bi mogao pripremiti za razaranja ovakvog obima. Možete pratiti tv izvještaje, ali dok ne sjednete na prag kuće koje više nema ili ne stanete na gomilu ruševina, ne možete shvatiti šta se desilo.”

U Nju Orleansu, gdje na hiljade ljudi, većinom cranaca iz siromašnih porodica, čeka pomoć, predsjednik Buš je kazao:

“Vjerujem da će se Nju Orelans ponovu uzdići i biti još ljepši nego što je bio.“

Skeptici su i ranije upozoravali da je bila ludost graditi grad u udubini poput džinovske zdjele ispod nivoa mora, a sada kažu da je još veća ludost obnavljati ga. Kakva god odluka da se donese, jučerašnje upozorenje gradonačelnika Reja Negina govori da nema vremena za gubljenje:

“Ljudi umiru, nemaju krova nad glavom, nemaju posla. Nju Orleans nikada više neće biti isti.”

Stručnjaci smatraju da će potrajati mjesecima dok se voda ne ispumpa iz grada čiji sistem brana i kanala nije izdržao nalet nevremena. U početnoj fazi spasilačkih napora mnogi Amerikanci se pitaju da li bi odogovor na uragan bio adekvatniji da trećina pripadnika Nacionalne garde iz ugroženih država i polovina opreme nisu u Iraku, umjesto kod kuće. Američki gubici u toj zemlji ozbiljno nagrizaju popularnost predsjednika Buša. Uragan Katrina dodatno je otvorio i pitanje efikasnosti mamutskog Ministarstva za bezbjednost domovine, formiranog na inicijativu sadašnjeg šefa Bijele kuće nakon terorističkih napada 11 septembra.

Džordž Buš je zatražio od bivših predsjednika, Bila Klintona i svoga oca, da budu na čelu donatorske kampanje širom Sjedinjenih Država ža žrtve uragana Katrina. Kongres je odobrio 10,5 milijardi dolara hitne pomoći saveznim državama Misisipi, Alabama i Luizijana, što je, kako je rečeno na Kapitol hilu, samo početak. U prvim procjenama šteta navodi se cifra od 25 milijardi dolara.

U moru sumornih, dobra vijest za Amerikance stigla je iz Pariza. Međunarodna agencija za energiju slaće iz svojih rezervi, narednih 30 dana, dva miliona barela nafte i benzina dnevno kako bi se ublažila energetska kriza izazvana oštećenjima naftnih platformi i prerađivačkih kapačiteta u Meksičkom zalivu.
XS
SM
MD
LG