Dostupni linkovi

logo-print

Izbeglice pozvane da podnesu zahteve


Prema planu Vlade Republike Hrvatske pravo na stambeno zbrinjavanje imaju svi povratnici bivši nosioci stanova u društvenom vlasništvu koji žele da žive u Hrvatskoj bez obzira da li su ranije živeli u civilnom ili vojnom stanu. Uslov za stambeno zbrinjavanje je da povratnici nemaju vlasništvo ili suvlasništvo, porodičnu kuću ili stan na području Hrvatske ili država nastalih raspadom bivše SFRJ ili da ih nisu prodali, poklonili ili na bilo koji način otuđili posle 8. oktobra 1991. Zahtevi se mogu podneti Upravi za prognanike, povratnike i izbeglice Vlade Hrvatske, hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili predstavnicima UNHCR. Koordinator Altruist centra iz Splita Vojko Ivica upozorava da rok za podnošenje zahteva ističe 30. septembra i poziva sve koji imaju pravo na to da podnesu zahteve u ovom roku.

“Podnositelji zahtjeva od zahtjeva mogu odustati kad im je volja. Međutim, oni koji ne podnesu zahtjev do 30. 9. onda će zapravo biti na izvjestan način izbačeni iz one utrke za svim onim bitkama koje ćemo mi i dalje voditi.”

Plan hrvatske Vlade predviđa dva rešenja za stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava. Prvo rešenje je najam stana u državnom vlasništvu.

“U koji će stat po vrlo povoljnim uvjetima to jest plaćati najam u toj stambenoj jedinici jednu kunu i 53 lipe po metru kvadratnom, niti 20 dinara ovdašnjih. Međutim oni nisu u prilici da mogu otkupiti u ovom trenutku taj stan.”

Druga mogućnost je, kaže Vojko Ivica je kupovina stambene jedinice.

“Jedan je od povoljnijih uvjeta da metar kvadratni takvoga stana koji biste kupili plaćate 60 posto od njegove tržišne vrijednosti. Tu stambenu jedinicu kupujete na kredit od 30 godina sa četiri postotnom kamatom, znači vrlo povoljnom kamatom. Na taj način postajete odmah vlasnikom te stambene jedinice ali ima i tu jedan isto takav problemčić koji govori o tome kako je onaj koji je sklopio ugovor trebalo bi sa 15 posto ugovorene cjene stana učestvovati odmah.”

Glavni razlog zbog kojeg su se Altruist centar i još nekoliko nevladinih organizacija iz Hrvatske i Grupa 484 iz Beograda upustili u ovu kampanju je veoma mali procenat onih koji su dosad uspeli da ostvare ovo svoje pravo. Kako kaže Đuro Milošević iz karlovačkog Odbora za ljudska prava na teritoriji Srbije i Crne Gore još uvek je veliki broj izbeglica kojima želi da prenese ovu poruku.

“Na području karlovačke županije vratila se svega jedna trećina prognanog stanovništva. Među njima je veliki broj i onih familija koji su nekad bili nosioci stanarskog prava u karlovačkoj županiji i takvih je bilo više od 1.800 obitelji. Nama do sada zahtjev za stambeno zribnjavanje podnjelo negde oko 300 familija.”

Ocenjujući da je broj dosadašnjih zahteva za zbrinjavanje minoran, aktivist Altruist centra Milan Martinić kaže da bi u ovako kratkom vremenu trebalo takođe otkriti zbog čega ne postoji veća zainteresovanost prognanih:

“Postoji neka nevjerica, nekakva apatija, nekakav skepticizam izgleda kod ljudi kojih se ovaj plan tiče, ono rezon u stilu zbog čega bi se ja sad tu bakćao sa svom tom papirologijom i ovim i onim, kada od toga neće biti ništa. Ne postoji još uvek prava volja da se ovim ljudima pomogne. Međutim, baš radi toga bilo bi jako važno ako bi se taj broj podnesenih zahtjeva povećao jer bi onda to opet dalo mogućnost međunarodnoj zajednici da izvršava daljnji pritisak da se sve ove stvari, sve nepravilnosti, svi mogući detalji koji su vezani za ovaj plan, da bi se eventualno mjenjali.”
XS
SM
MD
LG