Dostupni linkovi

logo-print

Spirala inflacije u BiH, Hrvatskoj i SiCG


Najveći proizvođač i snabdjevač bh. tržišta kruhom, poduzeće “Klas” Sarajevo, povećao je cijene osnovnih vrsta kruha. Direktor poduzeća Enes Gotovuša kaže za naš radio da je odluka donesena zbog povećanja troškova proizvodnje i distribucije:

“Gorivo je veoma krupna stavka u ukupnim troškovima poslovanja kompanije. Ono utiče na troškove transporta i distribucije, a također najveći broj naših proizvodnih pogona funkcioniše na bazi lož-ulja. A uz to treba podsjetiti još da je prije godinu dana Vlada BiH donijela odluku o izjednačavanju cijena lož-ulja sa cijenama nafte. Znamo šta se dešava ove godine sa naftom i naftnim derivatima. Kod rasta cijena energenata cijene pšenice na svjetskom tržištu, odnosno u regionima iz kojih se “Klas” snabdijeva istim, su u konstantnom porastu.”

U BiH za sada nema preciznih podataka u kojoj bi mjeri poskupljenje goriva moglo utjecati na standard građana. No, da trenutačnu situaciju treba ozbiljno shvatiti, svjedoči najava predsjednika Sekcije distributera nafte i naftnih derivata Federacije BiH, Muhidina Alića:

“Sigurno je da će već od narednog ponedjeljka doći do promjena maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama u BiH. Reći ću samo da će benzini poskupjeti sigurno između 12 i 15 feninga, dok će dizel poskupjeti između 4 i 6 feninga. To je onaj uticaj koji će osjetiti i transport i privreda i svi.”

Samo cijena benzina u BiH, koja posljednjih mjeseci konstantno raste, dostiže 1 euro po litri, što bi, procjenjuju stručnjaci, moglo ozbiljno ugroziti funkcioniranje gospodarstva BiH. Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Petar Milanović, smatra da porast cijene nafte značajnije pogađa BiH jer nema uređene energentske bilanse:

“Imajući u vidu da naftni derivati značajno sudjeluju u cijeni koštanja pojedinih proizvoda, kod nas posebno kod onih proizvoda koji imaju visoku potrošnju električne energije. Ovdje ne treba izuzeti domaćinstva kao značajne potrošače, a posebno u ovom dijelu kada dolazi zimski period, gdje je povećana potrošnja, ima onih gdje su grijanja na lož-ulje, mazut itd. Sve to stvara veoma velike poteškoće, jer govori da je BiH i dalje među posljednjim zemljama koja neozbiljno shvata ova kretanja na svjetskom tržištu, dosta neozbiljno - iz osnovnog razloga da mi ni do danas nismo imali nijednu raspravu na nivou Vijeća ministara, nijednu ozbiljniju raspravu na nivou vlada entiteta oko tog kako se ponašati u ovako nestabilnim uslovima. Mi takvu cijenu dezorganiziranosti svakako moramo da platimo i u proizvodnji, a na kraju je mora platiti i građanin.”

Kako prognoze govore da bi cijena nafte do konca godine mogla samo da eskalira, neki analitičari smatraju da bi to u svim ekonomijama, pa i u maloj kakva je bosanskohercegovačka, moglo inicirati, uz poskupljenja, i pojavu inflacije. No, Enver Čaušević, sa Ekonomskog instituta u Sarajevu, smatra da to ne treba tako posmatrati:

“BiH ima Centralnu banku sa valutnim odborom koji ne dozvoljava štampanje novca bez pokrića, tako da u smislu opasnosti određenih inflatornih kretanja u BiH kao posljedice monetarne ekspanzije neće biti govora. Međutim, s druge strane, u ovakvom kontekstu u kom posluju naša preduzeća i u kom se ponašaju potrošači u skladu sa svojim budžetima, posljedica rasta cijena nafte i iz tog rasta izvedenih troškova, proizvodnih troškova kompanija je pad realne kupovne moći - kako porodičnih budžeta, tako i jednim dijelom kontrakcije poslovnih aktivnosti nekih od kompanija koje su u najvećem stepenu osjetljive na ovakva kretanja.”

U BiH se za sada ne govori o tomu kako bi državna, odnosno vlade entiteta mogle reagirati ukoliko ne bude amortizacije rasta cijena nafte. Predsjednik Saveza sindikata, Edhem Biber:

“BiH, nažalost, nema svojih rezervi nafte i naftnih derivata. Uglavnom se nafta uvozi dan za dan i svako malo pogoršanje u toj oblasti sigurno utiče na promjenu cijena. Građani BiH će sigurno imati ogromne probleme, odnosno njihov standard će biti ugrožen, jer to se direktno preliva na njihove džepove.”

BiH, nažalost, spada u onu kategoriju zemalja koje obećavaju da će donijeti energetsku strategiju, ali u pola mandata zaboravi na to pod pritiskom dnevnih problema. Iz Sekcije naftaša kažu da bi vlada u ovome trenutku mogla intervenirati na način da privremeno fiksira poreze, čime bi se ublažio rast cijena.

*****

Rast cijena nafte u Hrvatskoj će se bitno odraziti na troškove života, a vlada bi se, po prvi put nakon deset godina, mogla suočiti i sa spiralom inflacije - procjenjuju hrvatski ekonomisti i građani.

Hrvatska je gotovo u cijelosti uništila svoju industriju i okrenula se sektoru usluga, što je u ovom trenutku drastičnog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, sreća u nesreći, ali ne i za građane – ističe doktor Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta u Zagrebu:

''Čini mi se da bi se moglo dogoditi da najveći teret rasta cijena snosi stanovništvo, a ne samo gospodarstvo.''

Građani se najviše boje režija koje se s prosječnom hrvatskom plaćom od 600, ili mirovinom od 250 eura, ionako već jedva podnose:

''Strahujemo od cijene grijanja koja je ogromna. Plaćam ga 700 kuna i ne mogu zamisliti da bi poskupjelo. Tu je svako, i minimalno poskupljenje, preveliko i nije u redu. Neka nađu način da to zaustave.''

''Čak su ljudi počeli razmišljati o tome da je i zatvor bolji nego ovako mučenje. Neka prave javne radove. Ljudi neće moći plaćati, ali će imati mogućnost to odraditi.''

''Mene najviše brine voće i povrće koji su potrebni svakoga dana. Ono dolazi s juga. Najgore je što smo već postali apatični. Bilo bi bolje da se ljutimo, urlamo, demonstriramo.''

Već danas u Hrvatskoj je poskupjela struja za pet posto, a saznajemo da mnogi vlasnici automobila, nakon najnovijih poskupljenja nafte i benzina, odlučuju ugraditi plin:

''Koliko sam čuo, redovi za ugradnju plina u auto su ogromni. Upola je jeftiniji.''

Mario Švigir, ekonomski savjetnik u najvećoj sindikalnoj središnjici, Savezu samostalnih sindikata, procjenjuje da zbog velike konkurencije trgovačkih lanaca, cijena hrane u Hrvatskoj ne bi trebala bitnije poskupjeti:

''Obzirom da se prehrana odnosi na 30 posto kućnog budžeta prosječne hrvatske obitelji, mislim da je to vrlo bitno.''

Upozorava na najave iz zagrebačkog Zeta, javnog gradskog prijevoznika, koji pokušava, kao i još neki komunalci, neopravdano povećati cijene pod izlikom naftnog poskupljenja:

''Jasno ćemo zastupati stav da se korigiranje cijena ipak ne bi trebalo prevaliti na građane, nego da se nađe određeni prostor u sklopu gradskog rebalansa.''

Svigir najavljuje da će sindikati zahtijevati od vlade da smanji trošarine i tako ublaži udar cijena na stanovništvo.
Neovisni ekonomist, doktor Guste Santini, smatra to apsolutno krivim korakom:

''Socijalni standard radnika se brani povećanjem zaposlenosti, povećanjem produktivnosti i povećanjem plaća. Ako smanjujete trošarine, a imate deficit, onda će proračun deficita biti uvećan. Država će se dodatno zaduživati i opet imate istu priču.''

I Ekonomist Lovrinčević misli da vlada može samo jedno učiniti:

''Jedini prostor gdje je već jedan dio zemalja intervenirao, a koji ostaje Hrvatskoj, je smanjivanje PDV-a na naftne derivate. To bi u hrvatskom slučaju značilo da stopa PDV-a ne bude 22, ali da se prepolovi.''

Prema procjenama dr. Lovrinčevića, Hrvatska bi se, zbog najnovijeg skok cijena nafte na svjetskom tržištu, mogla suočiti i s problemom inflacije:

''Već desetak godina vlada nije bila suočena sa potencijalnom inflacijskom spiralom jer je rast cijena energenata bio vrlo umjeren i nije bilo značajnije inflacije. Stabilan tečaj je održavao uvozne cijene stabilnima. Ovo je sada prvi puta nešto veći izazov za vladu i čini mi se da u ovom trenutku nitko nije apsolutno siguran koliko je ta inflacijska spirala potencijalno jaka u Hrvatskoj.''

*****

Najnovije poskupljenje, koje je cenu naftnih derivata približilo svetskim, ozbiljno preti da srpsku privredu uvede u recesiju. Procene ekonomskih analitičara govore da poskupljenje nafte od deset odsto uzrokuje inflaciju od jedan odsto na godišnjem nivou. Ono što naročito zabrinjava jeste činjenica da njena cena u narednom periodu može samo da raste.

Ruska sirova nafta tipa “ural”, koju Srbija najviše uvozi, koštala je početkom godine 35 dorala za barel, da bi početkom juna njena cena bila 48 dolara. Sada barel nafte srpski uvoznici plaćaju nešto manje od 60 dolara, ali tu nije kraj, kaže Aleksandar Mileusnič, direktor preduzeća “Petrobart – Avia”, koje okuplja više privatnih distributera:

“U svakom slučaju, cena nafte će i dalje da raste, od pesimističkih - koji kažu 75 dolara do kraja godine, do onih drugih - koji govore i oko 100 dolara po barelu do kraja godine.”

Daljeg poskupljenja energenata panično se pribojavaju privrednici. Oni kažu da, bez obzira na troškove, više ne smeju podizati cene svojim proizvodima, jer više neće imati ko da ih kupuje. Branimir Soldatović, direktor kragujevačke fabrike “Zastava kamioni” i njegov kolega iz “Zastava oružja” Dragoljub Grujović, iznose primere preduzeća koja predvode:

“Više radimo krajnjim naporom, veoma često pribegavamo i uzimanju kredita. Svako dalje povećanje cene energenata umanjivaće mogućnost proizvodnje i umanjiće svakako i mogućnost daljeg normalnog funkcionisanja firme.”

“Mislim da cela privreda mora biti zabrinuta ukoliko dođe do većeg rasta energenata koji se približavaju evropskim cenama, a naša produktivnost ne može da prati evropsku produktivnost, plasmani naših proizvoda takođe nisu na tom istom nivou.”

Direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević kaže da je najveći problem sa cenom nafte to što njen skok lančano uzrokuje rast cena drugih proizvoda, pre svega prehrambenih. Po pravilu, najveći gubitnici su siromašni slojevi društva.

“Kome, recimo, iz budžeta ide 50 posto na hranu, za njega je stopa inflacije po osnovu hrane 25 posto. Prema tome, budući da je loša godina ove godine u čitavom regionu, bilo je čestih kiša, truljenja, manja rodnost itd i itd. Kolika će biti cena hrane, to tek treba da se vidi kad proizvodi izađu na tržište.”

Ministar finansija Mlađan Dinkić pokušava da demantuje prognoze pojedinih ekonomskih analitičara, koji tvrde da će poskupljenja energenata podići godišnju inflaciju na zabrinjavajućih 17 do 20 procenata:

“Potpuno je jasno da Vlada Srbije ne može da utiče na uragane ma kako se oni zvali, pošto vidim da su česti u Meksičkom zalivu, niti da druga dešavanja koja određuju cenu nafte na svetskom tržištu. Mi smo se branili, pokušali da građanima i privredi olakšamo život tako što smo već ove godine šest dinara smanjili akcizu. Dakle, odrekli smo se više od šest milijardi dinara prihoda budžeta kako bi smanjili taj naftni udar. Naravno da mi nismo srećni, voleli bi da se cena nafte smiri. Ono što je sigurno čak i pored toga, mi ćemo ovu godinu završiti sa inflacijom negde na nivou prošlogodišnje.”

Grđani Bora imaju nešto drugačije mišljenje od ministra finansija. Oni strahuju i gunđaju:

“Ja kao domaćica stojim iza toga da inflacije ima. Mleko je prošle godine bilo 20 dinara, sada je otišlo na 30 dinara, pijaca isto tako. Sve je poskupelo.”

“Kako da nema i to dobra inflacija”

“Ako neko ima deviza uloženih u banku, plaši se da ne ostane bez tih deviza. Ako, pak, neko ima dinare uložene, isto se boji da evro skače, dinar ostaje isti.”

“Jedva sastavljam kraj sa krajem, ja sam jamski radnik i izlazim 20.000.”

“Boje se, ali nešto mnogo ne reaguju. Znači, ono, svi pričaju, ali sve je to nešto po strani. Sve bi menjali, ali čekaju da to neko bude prvi.”
XS
SM
MD
LG