Od 52 predložene inicijative iz treće faze Buldožer komisije izvršne vlasti u BiH nisu realizovale nijednu, tvrde u Asocijaciji poslodavaca BiH. Namjera projekta, koji je prvobitno pokrenula međunarodna zajednica, a potom preuzela Asocijacija poslodavaca BiH, bila je da se stvori povoljnije poslovno okruženje i stimulišu privrednici. Kako tokom osam mjeseci ove godine nije urađeno ništa, umjesto novih investicija mogle bi se ugasiti i postojeće, tvrdi Tomislav Grizelj, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH:
“Ne zapošljava se nova radna snaga, otpušta se i postojeća radna snaga, jer je nemoguće pod ovakvim uslovima poslovati i privređivati, pogotovo ne u pozitivnom smislu riječi, niti investirati i otvarati nova radna mjesta. Oni koji su s nama poslovali ili žele da posluju nas pokušavaju ili nas već izbjegavaju iz razloga toga što smo crna rupa. Naš imidž, koji pokušavamo da napravimo u toj ekonomskoj sferi, je neprihvatljiv za ino partnere koji znaju koja je kod nas nedisciplina, mislim tu prvenstveno na pravosuđe i na sve državne organe uprave - od državnog nivoa do općine.”
Značaj inicijativa po BiH najbolje se vidi na primjeru zaštite domaćih resursa, kaže Alija Remzo Bakšić, koordinator Buldožer komisije:
“BiH, umjesto da prerađuje to i dobiva novu vrijednost, je doskora izvozila trupce. Na inicijative poslovnih udruženja došlo je do, prvo, zabrane, pa onda do smanjenja stope izvoza sirovina.”
Umjesto smanjenja, država, tvrdi Tomislav Grizelj, poslodavcima nameće nove namete:
“Počev od ponovnog plaćanja atomskog skloništa, po jednom oslobođenom osnovu i dalje ostaje pravo na nadoknadu za plaćanje atomskih skloništa. Oni privredni subjekti koji žele da posluju s BiH također bježe od nas radi neuređenih zakona.”
Bojan Zec Filipović, savjetnik predsjedavajućeg Vijeća ministara, Adnana Terzića, smatra kako su tvrdnje Asocijacije poslodavaca neutemeljene, jer je Vijeće ministara provelo par inicijativa, dok se za ostale mora ispoštovati predviđena procedura:
“Ja pretpostavljam da ima jedan nivo nestrpljenja unutar Udruženja poslodavaca, koje se može smatrati razumljivim, ali situacija je jednostavno takva da stvari se baš ne mogu riješiti preko koljena. Postoji najmanje pet zakonskih projekata koji ipak moraju da prođu svoju proceduru, koja je nešto malo kompleksnija u BiH u odnosu na neke druge zemlje. Ja vjerujem da je ipak važniji kvalitet rezultata, a ne samo trenutak kad ćemo ga donijeti.”
Kako ih vlasti, kažu ne shvataju ozbiljno, Asocijacija poslodavaca BiH, zatražila je sastanak sa predstavnicima OHR-a, na kome bi trebalo da se okupe i predstavnici državnih i entitetskih vlada. Ponovo bi, pod međunarodnim tutorstvom, trebalo da se govori o onome što je dobro za BiH, a što vlasti nisu znale prepoznati.
U međuvremenu, inicijative poput kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda u premijerskim ladicama čekaju da dođe njihov red. Do tada će bh. građani i dalje jesti meso i prerađevine koje veterinarski stručnjaci u našoj zemlji ni ne pomišljaju dati svojoj djeci.
“Ne zapošljava se nova radna snaga, otpušta se i postojeća radna snaga, jer je nemoguće pod ovakvim uslovima poslovati i privređivati, pogotovo ne u pozitivnom smislu riječi, niti investirati i otvarati nova radna mjesta. Oni koji su s nama poslovali ili žele da posluju nas pokušavaju ili nas već izbjegavaju iz razloga toga što smo crna rupa. Naš imidž, koji pokušavamo da napravimo u toj ekonomskoj sferi, je neprihvatljiv za ino partnere koji znaju koja je kod nas nedisciplina, mislim tu prvenstveno na pravosuđe i na sve državne organe uprave - od državnog nivoa do općine.”
Značaj inicijativa po BiH najbolje se vidi na primjeru zaštite domaćih resursa, kaže Alija Remzo Bakšić, koordinator Buldožer komisije:
“BiH, umjesto da prerađuje to i dobiva novu vrijednost, je doskora izvozila trupce. Na inicijative poslovnih udruženja došlo je do, prvo, zabrane, pa onda do smanjenja stope izvoza sirovina.”
Umjesto smanjenja, država, tvrdi Tomislav Grizelj, poslodavcima nameće nove namete:
“Počev od ponovnog plaćanja atomskog skloništa, po jednom oslobođenom osnovu i dalje ostaje pravo na nadoknadu za plaćanje atomskih skloništa. Oni privredni subjekti koji žele da posluju s BiH također bježe od nas radi neuređenih zakona.”
Bojan Zec Filipović, savjetnik predsjedavajućeg Vijeća ministara, Adnana Terzića, smatra kako su tvrdnje Asocijacije poslodavaca neutemeljene, jer je Vijeće ministara provelo par inicijativa, dok se za ostale mora ispoštovati predviđena procedura:
“Ja pretpostavljam da ima jedan nivo nestrpljenja unutar Udruženja poslodavaca, koje se može smatrati razumljivim, ali situacija je jednostavno takva da stvari se baš ne mogu riješiti preko koljena. Postoji najmanje pet zakonskih projekata koji ipak moraju da prođu svoju proceduru, koja je nešto malo kompleksnija u BiH u odnosu na neke druge zemlje. Ja vjerujem da je ipak važniji kvalitet rezultata, a ne samo trenutak kad ćemo ga donijeti.”
Kako ih vlasti, kažu ne shvataju ozbiljno, Asocijacija poslodavaca BiH, zatražila je sastanak sa predstavnicima OHR-a, na kome bi trebalo da se okupe i predstavnici državnih i entitetskih vlada. Ponovo bi, pod međunarodnim tutorstvom, trebalo da se govori o onome što je dobro za BiH, a što vlasti nisu znale prepoznati.
U međuvremenu, inicijative poput kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda u premijerskim ladicama čekaju da dođe njihov red. Do tada će bh. građani i dalje jesti meso i prerađevine koje veterinarski stručnjaci u našoj zemlji ni ne pomišljaju dati svojoj djeci.
