Dostupni linkovi

logo-print

Novi crnogorski arheološki projekti


Sa direktorom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Ružicom Ivanović razgovaramo o nedavno završenoj prvoj fazi arheološkog projekta na području Risnja, lokalitetu Carine. Projekat je rađen u sardanji sa poljskim arheolozima koje je predvodio Piotr Diček, profesor vašavskog Univerziteta, a domaću arheolog Vilma Kovačević.

RSE: Gospođo Ivanović, nedavno je objavljeno da je uspješno završena prva faza arheološke kampanje na području Risnja, koju su domaći stručnjaci uradili zajedno sa ekipom arheologa iz Poljske. Recite nam o čemu je riječ?

IVANOVIĆ: Ova kampanja u Risnju je dio istraživačkog projekta iz oblasti arheologije pod nazivom ¨Rezinijum prestonica kraljice Teute¨, koji zajedno realizuju ekipe arheologa iz Poljske i Crne Gore. Ovaj projekat se realizuje već pet godina, a nastaviće se i u narednom petogodišnjem periodu, na osnovu sporazuma koji naš Zavod ima sa varšavskim Univerzitetom.

RSE: Šta su domaći i Poljski arheolozi pronašli na tom području i od kakvog je to značaja?

IVANOVIĆ: Čitavo područje Risnja predstavlja arheološki lokalitet. Istraživanja su vršena na kopnu i na moru. Na kopnu je to dio Carina, na kojem su i prošle godine vršena istraživanja i podmorje je Risanjskog zaliva Rca i manastira Banje, na pretpostavljenoj lokaciji antičke luke. Ono što se prošle godine otkrilo su zidovi koji potiču iz četvrtog vijeka prije naše ere, a dio su su tvrđave. Odnosno, te tvrđave su rađene od tih gigantskih zidova pod uticaje mikenske kulure. Zapravo, oni su isti kao Mikeni. Ovogodišnja kampanja je pokazala tri lica toga zida u dužini od deset metara, jednu uličicu koja odgovara istoj fazi gradnje i nekoliko prostorija. To je površina od oko 400 kvadratnih metara, gdje se nazire ta tvrđava sa nekakvim prostorijama. Potrebna su istraživanja daljnja. Za još pet godina, a možda i više, da se otkrije kompletan kompleks građevina.

RSE: Zašto toliko dugo? Da li je uobičajeno potrebno toliko vremena ili je posrijedi nešto drugo?

IVANOVIĆ: Ne bi trebao biti tako dugi rok. Međutim, istraživanja se vrše samo mjesec i po dana, u toku ljetnjeg perioda. Dakle, to je ono što poljska ekipa može da uradi. Mi želimo njih.

RSE: Mediji su objavili da je pronađen novac kralja Bajlos i ostaci kiklopskih zidina, zapravo to ukazuje da se taj novac tu i štampao. Od kakvog je to značaja?

IVANOVIĆ: Pronađeni su mnogi pokresni nalazi. Najveći dio je keramika, metal i staklo. Od metala je taj novac. Ove godine je pronađeno približno 200 novčića. Međutim, ranijih godina se takođe mogu brojati na stotine. Ono što je je interesantno je da taj novac pripada emisiji lirskog vladara Bajleja, što nesumnjivo ukazuje na to da je novac tu bio kovan. To je činjenica koja potpuno potvrđuje tezu da je ovdje bila ilirska prijestonica. Tih novčića nađeno je na čitavom području od Krka i Dubrovnika samo desetak, dok se u Risnju oni nalaze u zaista velikom broju.

RSE: Prosječno obavještenom građaninu, izuzimajući podatak da je to područje poznato kao stara ilirska prijestonica, nije poznato koje su se sve civilizacije susretale i sučeljavale na tim područjima, što je, naravno, imalo uticaj na kasniji kulturno-istorijski razvoj.

IVANOVIĆ: Tu su se zaista mijenjale civilizacije i ostavljale svoje tragove. Tu su bili Grci, Iliri i kasnije osvajačke legije Rima. Postoje zapisi o suživotu Grka i Ilira. U daljem periodu pokazaće se koje kulture su ostavile šta iza sebe. U svakom slučaju, Risanj je pravo mjesto za ta istraživanja.

RSE: Da li se dio tih arheoloških otkrića može valorizovati u smislu dostupnosti kao kulturno-istorijskih spomenika na tim prostorima?

IVANOVIĆ: Da, naravno. To se u svijetu, koliko znamo, jako dobro koristi. Risanj sa lokalitetom Carina, ali i ranijim lokalitetom rimskih mozaika, je jedan resurs razvoja i Risnja i čitavog područja. To je zaista jedna kulturno-turistička ponuda.

RSE: Ima li još sličnih nalazišta, neistraženih lokaliteta, za koje postoje indicije da bi se mogle pronaći ostaci starih kultura i civilizacija?

IVANOVIĆ: To je u svakom slučaju Duklja, Crvena stijena koja se sada istražuje i lokaliteti u Baru. Imamo do kraja ne istrađene i Prevlaku na području opštine Tivat. Zatim Rose, kao potencijalna nalazišta. To je ono gdje se nešto pronašlo, ostaci nekih civilizacija, ali ne do kraja istraženo.

RSE: Postoji li interesovanje za arheologiju kao nauku? U ovom projektu učestvovali su i studenti arheologije.

IVANOVIĆ: Nažalost, u Crnoj Gori nema mnogo studenata na arheološkim fakultetima. Prvo, Crna Gora nema arheološki fakultet. Imamo iz Kotora jednog studenta koji je učestvovao u ovoj kampanji, dok je poljska strana dovela mnogo veći broj studenata. Mislim da se mladi ljudi ne odlučuju baš mnogo za studiranje ove grane.

RSE: Koliko su arheološka istraživanja skupa ili dostupni projekti u našim uslovima?

IVANOVIĆ: Arheološka istraživanja su za naše uslove relativno skupa. Nama je prednost, i Zavodu i arheolozima u Crnoj Gori, da radimo sa poljskom ekipom, jer oni imaju savremenu opremu. To je nešto što mi teško možemo parirati njima. Pri varšavskom Univerzitetu jeste Institut za arheološka istraživanja koji posjeduje najsavremeniju opremu i za podvodna i za kopnena istraživanja.

RSE: U današnje vrijeme su mnoge nauke ispolitizovane, ne samo u Crnoj Gori, nego i u svim državama u tranziciji koja idu ka demokratiji. Ima li toga u arheologiji? Nedavno smo imali situaciju sa suprugom premijera Sanadera u Hrvatskoj, koja je poznati arheolog. Da li je moguće da neki od nalaza budu grubo upotrijebljeni u nenaučne, dnevno-političke svrhe?

IVANOVIĆ: Vidimo da je sve moguće. Da se politika uvukla u sve pore života, dakle i u nauku.

RSE: Vi ste direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pitala bih Vas nešto i o onim lokalitetima koji su u javnosti izazivali različite polemike. Kada je riječ o Prevlaci, koja je kompleks lokalitet sa više kulturnih slojeva, da li je zaštićena od eventualnih restauriranja ili renoviranja koje je Srpska pravoslavna crkva radila na tom području i da li ste sa njima imali kontakata, tim povodom?

IVANOVIĆ: Što se tiče Prevlake i ovih najnovijih događanja, tamo se vrše arheološka istraživanja, ali ove godine, dakle, i ovog puta zaista u skladu sa propisima. Ono što su uspjeli republički i regionalni zavod jeste da ta istraživanja stavimo u zakonske okvire, od dobijanja dozvole i sve potrebne dokumentacije, i da se istraživanja prate kroz stručni nadzor od ljudi koje je imenovao Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Dakle, poslije istraživanja, ekipa koja to radi dužna je da načini izvještaj istraživanja i kako to radi. Istraživanja finansira SPC, a vodi ih profesor ili docent, ne znam tačno, sa beogradskog Fakulteta. Mislim da istraživanja koja su rađena ranije na Prevlaci su rađena bez obaviještavanja nadležnih državnih institucija, a i bez dozvole. Ovo je prvi korak u uvođenju reda u istraživanja na Prevlaci.

RSE: Bilo je polemike stručnjaka i oko crkve Svetog Trifuna. Mnogi stručnjaci smatraju da način na koji je gospođa Milka Medić izvršila konzervaciju loš, sa metodološkog aspekta, te da sama metodologija ne odgovara uslovima koje je propisao UNESCO. Šta Vi kažete?

IVANOVIĆ: Ne bih se usudila da dajem ocjenu jednog tako velikog zahvata i restauracije katedrale Svetog Trifuna. Ono što znam i zašto ne bih htjela dati ocjenu jeste da su u čitavoj fazi, od projektovanja do završetka radova na katedrali, bili uključeni stručnjaci iz bivše Jugoslavije. Dakle, da kažem da je u toj oblasti bila uključena pamet sa tog prostora. Oni su učestvovali u svim fazama sanacije katedrale. Pouzdano znam da su svaku odluku, pred svakim problemom su zajedno donosili smjernice kako dalje. Sa tog aspekta ne bih davala nikakve ocjene. Ono što potvrđuje ovu moju činjenicu jeste da je ¨Evropa Nostra¨ dala nagradu Regionalnom zavodu za uspješno obavljen posao na restauraciji katedrale Svetog Tripuna.

RSE: Takođe je bilo polemike i oko crkve Svetog Luke, u Kotoru. Svojevremeno je štampa pisala da je gospođa Medić izvršila neke intervencije koje ne odgovaraju, odnosno da je primijenjena vizantijska tehnika koja na ovim prostorima nije primjenjivana zbog toga što, sa statičkog aspekta, ovo je trusno područje.

IVANOVIĆ: Moj odgovor bi bio sličan kao i za katedralu Svetog Tripuna. Bez zvaničnog organa, neke stručne institucije, pojedinačne ocijene ne bi mogle biti validne.

RSE: Kako ste, kao direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, zadovoljni sa stanjem kulturno-istorijskih spomenika koji su u vašoj nadležnosti?

IVANOVIĆ: Da sam zadovoljna, nisam. Ali, mislim da stanje nije tako katastrofalno. Imamo još neobnovljenih spomenika. Bez obzira što su izloženi zubu vremena, sada je šansa da se prilikom njihove obnove i rekonstrukcije urade kako treba. Prvo, na području u kojem ima nadležnosti ovaj zavod, za ove tri opštine, posebno u Perastu i Kotoru, došlo je do velikog promjeta nekretnina, dakle i spomenika kulture koji su u privatnom vlasništvu. Novi vlasnici to sada obnavljaju i ono što mene raduje jeste da je sada već izgrađena svijest da se moraju obratiti institucijama kulture i zavodima za dobijanje konzervatorskih uslova, saglasnosti na glavni projekat i, naravno, konzervatorski nadzor stručnjaka iz ove institucije. Osim nekoliko pojedinačnih slučaja, u zadnjih nekoliko godina, nema većih narušavanja spomenika kulture.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG