Dostupni linkovi

logo-print

Međunarodni dan nestalih...


U BiH osnovana je državna institucija za traženje nestalih koja će preuzeti posao dosadašnjih entitetskih komisija, sve istrage, ekshumacije i identifikacije i upostaviti centralnu bazu podataka.

Među 8.000 nestalih Srebreničana već deset godina je i 17 članova porodice Hatidže Mehmedović:

“11. jula izgubila sam dva prekrasna sina maloljetna, muža, dva brata, dva bratića i dva sestrića. I nakon deset godina srebreničke tragedije nisam još saznala istinu za moje dvoje djece i za mog muža. Ukopali smo prošle godine od moje sestre sina, ove godine sam ukopala brata i čekam da nađem moju djecu i mog muža i tako bih... Čeka svaka majka da nađe svoje dijete. Jeste da je tužna ta priča i taj doček. Nama je ostalo samo da čekamo dženaze, da čekamo ukope. Ja mislim - ne bih poželila ovo nikome, pa čak ni onome što mi je to učinio.”

Na široj regiji Birča, koja podrazumijeva i područje Srebrenice, poginulo je oko 3.300 Srba. Njih oko 100 još se vode kao nestali. Mara Jeremić je izgubila dva sina. O sudbini jednog još ništa ne zna:

“Marka i Radovana. I eto, pričam ti da je nestalo ga na zalazju ’92. Želila bih da se nađe. I molila bih sviju kod komišija da zna neko đe su. Pričala sam i dole i sade pričam - sam znaš kako ih je gajiti i kako ih je izgubiti. Žalosno je. I svaka je majka majkom, i Hrvatica i muslimanka. Ali dabogdo ovo nije bilo, ja bih najvolila.”

U BiH je od kraja rata prijavljeno 30.000 nestalih osoba. Još se traga za 15.000 do 20.000 ljudi. Kod Konjica je, primjera radi, tek ovih dana pronađena grobnica za kojom se tragalo punih deset godina. Na području Brčkog broj pronađenih grobnica je zanemarljiv. Traženje nestalih presporo ide za porodice koje čekaju istinu. Predsjednica Udruženja nestalih Bošnjaka Brčkog, Zumreta Džaferović:

“Haški tribunal je 1996. godine otvorio jednu masovnu grobnicu i našao je samo oko 65 tijela. To je bila sekundarna grobnica. A dali su izvještaj da je tu bilo preko 200 tijela.”

Nakon što je Međunarodna komisija za traženje nestalih u BiH primijenila princip prikupljanja DNK uzoraka od preživjelih članova porodica nestalih, identifikacija pronađenih i ekshumiranih posmrtnih ostataka ide nešto brže. Ipak, primjera radi, u Tuzlanskom komemorativnom centru na identifikaciju još čeka 2.500 posmrtnih ostataka iz nekoliko masovnih grobnica u Podrinju.

Ubrzanje potrage za nestalim, ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka očekuje se nakon što je konačno formiran državni Institut za traženje nestalih. Hatidža Mehmedović o tome kaže:

“Nama ovaj institut kao institut je jako značajan. Ja mislim da ćemo doći sad do bržeg saznanja, do istine i do pravde.”

Konačno formirani državni Institut će, tvrdi ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Mirsad Kebo, biti naučna institucija:

“Institut će tražiti nestale osobe bez obzira na njihovu vjersku i etničku pripadnost, isključivši bilo kakav vid diskriminacije. Ovim činom ćemo objediniti Federalnu komisiju za nestale osobe, Kancelariju za traženje nestalih i zarobljenih lica RS-a i odgovorajući odjel Brčko Distrikta BiH.”

Danas je BiH je jedina zemlja u svijetu koja je donijela zakon i osnovala državnu instituciju za traženje nestalih, podsjeća šef Misije Međunarodne komisije za nestale osobe u BiH, Ketrin Bomberger:

„Institut za nestale osobe preuzet će posao dosadašnjih entitetskih komisija za traženje nestalih, sve istrage, ekshumacije i identifikacije. Upostavit će i centralnu bazu podataka o nestalim i njihovim porodicama.”

Novi državni Institut za traženje nestalih vodit će čelnici dosadašnjih entitetskih institucija, a odluke će donositi koncenzusom. Jedini problem očekuje se pri usaglašavanju jedinstvenih kriterija traženja nestalih, kaže predsjednik dosadašnje Kancelarije za traženje nestalih i zarobljenih lica RS-a, Milan Bogdanić:

“Institutom će predsjedavati upravni odbor, zatim kolegij direktora i nadzorni odbor. Porodice će prvi put isto tako biti uključene kroz savjetodavno tijelo. Mislim da će se koz ovo prevazići svaka dojučerašnja politizacija ove problematike i da će ovo biti prevashodno humantirano i krivično-pravno pitanje.”

O svemu Amor Mašović iz Federalne komisije:

“Moja ideja je bila je bila da to bude državna komisija za nestale osobe, ona koja je već egzistirala 1996. godine, koja je formalno i sad egzistira - ona se danas zove Institut za nestale osobe. I ja mogu danas reći da sam dosanjao jedan desetogodišnji san.”

Od oko 30.000 nestalih osoba u BiH do sada je utvrđena istina tek o jednoj trećini nestalih - utvrđeno je da su ubijeni i njihova su tijela pronađena. Pet hiljada nestalih prijavljeno je nakon rata Kancelariji u RS-u, a oko 25.000 nestalih Federalnoj komisiji.

*****

Porodice nestalih Srba sa područja bivše Jugoslavije protestnom šetnjom ulicama Beograda, obeležili su svetski dan nestalih. Procene su da se 23.000 ljudi iz svih krajeva bivše SFRJ još uvek vode kao nestali, a među njima je i 3.300 državljana SCG.

Prema podacima Komisije зa nestale Saveta ministara, u Hrvatskoj je 2.100 enstalih a 500 sa teritorije Srbije i Crne Gore, u Bosni je 3.500 a stotine su takođe državljani Srbije i Crne Gore, dok se na Kosovu 2.700 osoba vode kao nestale, od čega je 800 nealbanaca. Oko 200 članova srpskih Udruženja porodica nestalih ispred Hrvatske ambasade razvukli su niz od 2.627 papirića sa imenima nestalih u Hrvatskoj tokom ratnih sukoba. Predsednik Koordinacije udruženja Čedomir Marić:

“Ponavljaćemo poruke, slaćemo poruke sve dok ne dobijemo odgovore za sudbinu 2.627 nestalih Srba u Hrvatskoj.”

Marić je upozorio da od 2002. godine u Hrvatskoj nije ekshumirana nijedna grobnica u kojoj se nalaze tela Srba iako su 24 registrovane.

Koga vi tražite ovde?

“Muža, Bogojević Miloša. Ne znam ni gdje je sahranjen, idem tam na groblje nisam sto posto sigurna 15/2 da li je to tu, zemlja ne govori. Nije samo to. I roditelje sam izgubila na Kosovu. Oni su sa Banije otišli na Kosovo i tamo nestali kad je došao Kfor.”

“Mira Devetak iz Dvora na Uni. Inače videla sam snimak kad su prikazali ‘Istina o stradanju Srba’ tad sam prepoznala supruga. Međutim deset godina je prošlo da ne znamo ni gdje je grob. Želim da znam istinu.”

Predsednik Komisije Saveta ministara za nestale Gvozden Gagić kaže da neposredna saradnja u traženju nestalih u državama u regionu postoji.

“Cela ova problematika oscilira između humanitarnog i političkog pitanja a težište aktivnosti u Bosni i Hercegovini je Srebrenica, u Hrvatskoj prioritet u radu su lokacije za koje se pretpostavlja da su Hrvati dok, recimo Bljesak i Oluja i oko 700 lociranih grobnih mesta iz tog perioda 1995. godine još uvek nisu predmet ekshumacija, tim pre što Hrvatska još nije izdala jedinstvenu listu nestalih iz političkih razloga.”

Predstavništvu Unmika u Beogradu porodice nestalih predale su spisak sa 745 imena Srba nestalih i kidnapovanih na Kosovu. Simo Spasić:

“Šta ste uradili za ovih pet godina? Dobili ste dokaze o albanskim zločincima, dobili ste spisak sa imenima 300 kidnapera?”

“Nestalo je 14 Kostića i dva Nikolića. Evo već osma godina ne znamo ništa o njima, lutamo ulicama, ni kuću, ništa nemamo. Niko me ne pita, imam a nemam.”

*****

Na Međunarodni dan nestalih lica, šef UNMIKa Soren Jesen Petersen i zamenik premijera Kosova Adem Saljihaj posetili su albanske i srpske porodice, čiji se članovi vode kao nestali. Petersen i Saljihaj su obećali da će preduzeti sve kako bi pomogli porodicama i rasvetlili sudbinu nestalih.

Tragedija gubitka najmilijih je ista za sve, za Albance, Srbe i sve ostale, izjavio je danas šef UNMIK-a Soren Jessen Petersen, pozivajući porodice nestalih da, u ime sećanja na njihove nestale članove, pomognu da Kosovo krene napred. Petersen je to izjavio u Đakovici, gde je prisustvovao odavanju pošte ubijenim Albancima. Naime, sahranjeni su posmrtni ostaci 16 Albanaca pronađenih u masovnim grobnicama u Srbiji:

“Poštujmo sećanje na nestale, kako bi Kosovo krenulo onim pravcem za koji su oni živeli, a mnogi od njih za to i umrli”, rekao je Jesen Petersen pred okupljenim građanima Đakovice, grada u kojem je odmah posle rata evidentirao više od 500 nestalih.

Nesrete Kumnova, predstavnica Komisije Vlade Kosova za nestala lica zatražila je veće angažovanje međunarodne zajednice u procesu rasvetljavanja sudbine više od 2. 000 Albanaca, kao i povratak posmrtnih ostataka koji se nalaze u masovnim grobnicama u Srbiji. Kumnova se obratila šefu UNMIKa :

“Tražimo od vas da upotrebite vlast koju imate i izvršite pritisak na srpske vlasti, kako bi se rešila sudbina nestalih, o čemu se ne sme pregovarati.”

Šef UNMIK-a je obećao da će međunarodne i kosovske institucije uraditi sve što je moguće:

“Tragediju gubitka najmilijih podjednako osećaju svi, Albanci, Srbi ili majke u Argentini.”

Šef UNMIK-a je u društvu potpredsednika Vlade Kosova, Adema Saljihaja posetio i porodice nestalih Srba u Velikoj Hoći. Jesen Petersen je porodici Bozanić obećao da će nadležni organi rešiti pitanje nestalog člana ove porodice.

Dragica Bozanić, čiji je suprug kidnapovan, zatrazila je pomoć od insticutija, te naglasila da se porodice ne mogu smiriti sve dok se ne rasvetli sudbina nestalih članova:

“Sastajemo se i sa udruženjima porodica nestalih Albanaca i znamo da i oni pate, ali svako traži svoje”.

Zamenik premijera Kosova Adem Saljihaj preneo je srpskim porodicama da Vlada ne pravi razlike te da podjednako tretira svaki slučaj.

Na osnovu podataka Kancelarije UNMIK-a za nestala lica i sudsku medicinu oko 2.900 osoba se vodi kao nestalo, a očekuje se da se posmrtni ostaci oko 300 tela Albanaca, koji su pronađeni u masovnim grobnicama u Srbiji, vrate na Kosovo.

*****

Deset godina od završetka rata Hrvatska još uvijek traga za 1.149 nestalih hrvatskih branitelja i civila. Obitelji nestalih zamjeraju vlastima da nedovoljno čine i presporo otkrivaju sudbinu njihovih najbližih.

''Mnogo godina je prošlo, a ja još uvijek ne znam gdje je moj tata. Nestao je 1991. godine, a danas je 2005. To je strašno.''

Dvadesetčetverogodišnja Ivana Černok imala je samo deset godina kad je u studenom 1991. godine s majkom, bratom i ocem krenula iz vukovarskog skloništa u proboj iz grada:

''U toj velikoj masi ljudi, ljudi su se grupirali i razdvajali. U hodu se naša grupa izgubila. Lutali smo dva dana i dvije noći. Moj tata je dobio od zapovjednika neku naredbu i otišao je. Više se nikada nije vratio, kao ni brat.''

Ivana danas s majkom živi u Zagrebu. Apsolventica je na Fakultetu prometnih znanosti. Prisjeća se da su joj točno na dan maturalne zabave javili da su identificirali posmrtne ostatke njezina trineaestogodišnjeg brata. Za oca ni danas ne znaju gdje je završio:

''Znam da je danas međunarodni Dan nestalih osoba. Ljudi koji su odgovorni i kompententni za to se malo trude. Puno znači grob. Na grobu možeš zapaliti svijeću i donijeti neko lijepo cvijeće. Puno znači kada pokraj groba možeš razgovarati. Tada ti je puno lakše, nego kada ne znaš gdje je i šta je s tvojim najmilijim. To je gore od smrti.''

Na današnjem skupu uVinkovcima, održanom u povod međunarodnog Dana nestalih osoba, potpredsjednica vlade, Jadranka Kosor, je naglasila kako je u Hrvatskoj upravo proteklih dana osnovano višeresorsko povjerenstvo koje bi trebalo ubrzati potragu za nestalima:

''U Povjerenstvo su uključeni svi predstavnici ministarstava koji mogu nešto učiniti, predstavnici Ministarstva obrane, MUP-a, Ministarstva vanjskih poslova, ali i predstavnici obavještajne zajednice. Uključeni su svi oni koji mogu pripomoći u procesu traženja.''

Na čelu Povjerenstva je pukovnik Ivan Grujić koji tvrdi da Povjerenstvo jednako prikuplja podatke, kako za Hrvate, tako i za Srbe nestale u Hrvatskoj:

''Prema istim kriterijima tragamo za svima. Osim osoba koje su evidentirane u našoj upravi, ima još određeni broj osoba koje su nestale. Mi smo upravo u fazi prikupljanja takvih podataka. Podatke prikupljamo po istim kriterijumima. Većinom se radi o osobama srpske nacionalnosti za kojima su traženja pokretana preko institucija van Republike Hrvatske. Zbog toga se javio problem. Nastojimo prikupiti relevantne informacije i pomoći svim obiteljima nestalih osoba. U ovoj godini je identificirano nešto više osoba srpske nacionalnosti, nego Hrvatske.''
XS
SM
MD
LG