Dostupni linkovi

logo-print

Značajno pogoršani slovensko-hrvatski odnosi


Slovenska je vlada krajem prošlog tjedna zatražila od Parlamenta da po hitnom postupku usvoji prijedlog Zakona o epikontinentalnom pojasu i ekološkoj zoni, koju Slovenci, prema objavljenim kartama, u cijelosti smještaju na hrvatsku stranu epikontinentalnog razgraničenja s Italijom. Prvi su reagirali hrvatski desničari. Pravaš, Tonči Tadić:

''To je s jedne strane potpuna međunarodno pravna besmislica, a s druge strane je to aneksija hrvatskog teritorija.''

No, ne manji bijes iskazuju i lijevo orijentirani SDP-ovci. Marin Jurjević:

''U Sloveniji pokušavaju donijeti zakone koji su očita pretenzija na hrvatsko područje, na hrvatsko podmorje.''

Hrvatski veleposlanik u Ljubljani pozvan je na hitne konzultacije u Zagreb, a slovenskom je u Zagrebu upućena prosvjedna nota. Nakon početne suzdržanosti, reagirao je i hrvatski premijer Ivo Sanader:

''Početkom rujna namjeravam pozvati predsjednike parlamentarnih stranaka i izvijestiti ih o stanju naših bilateralnih odnosa sa Slovenijom. Želimo dobre i prijateljske odnose, ali nećemo dopustiti nikakvo miješanje ni posezanje za hrvatskim teritorijem.''

Slovenija hrvatske reakcije naziva pretjeranima. Ljubljana se poziva na osimske sporazume i ustrajno tumači kako Slovenija iz Piranskog zaljeva ima pravo izlaza na otvoreno more, a samim time i na epikontinentalni pojas, kojeg čine morsko dno i podzemlje izvan granica teritorijalnog mora.

Stručnjak međunarodnog prava, akademik Daviorin Rudolf:

''U Sloveniji imate tezu da je more ispred naših obala još uvijek jugoslavensko, jer nisu uopćene granice. To ne stoji, jer čim država proglasi samostalnost, na nju djeluje međunarodno pravo. U trenutku kada su Hrvatska i Slovenija proglasile svoju samostalnost, 25. lipnja 1991. godine, automatski se na njih primjenjuje međunarodno pravo. Dok se države ne dogovore o morskoj granici, mora se poštivati crta sredine. To je crta na kojoj su sve točke podjednako udaljene od jedne i od druge obale.''

Podsjeća da Slovenija spada u skupinu od tridesetak zemalja u svijetu s nepovoljnim geografskim položajem:

''Slovenija nema gdje proglasiti gospodarski pojas, a nije stekla ni epikontinentski zato što je zatvaraju mora Hrvatske i Italije. Tako i nas zatvara more Crne Gore, Italije i Grčke. U skupini sa Slovenijom su: Bosna i Hercegovina, Singapur, Irak, Kongo i druge zemlje. Ukupno je oko 30 takvih zemalja. To što Slovenija želi nema nikakvog utemeljenja. To je zalaženje u teritoriju druge države. Zbog toga je to neprihvatljivo.''

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, Tonino Picula, ocjenjuje da je Slovenija najnovije poteze tempirala smišljeno, uoči europskih razgovora o otvaranju pregovora s Hrvatskom, te da u trenutku hrvatske osjetljivosti pokušava međunarodno pravno afirmirati svoju 15 godina staru političku ambiciju izlaska na otvoreno more:

''To je matično mjesto iskrenja između Slovenije i Hrvatske. Ja bih rekao da je to matično mjesto budućeg konflikta između slovenskih političkih ambicija i međunarodnog prava, pogotovo međunarodnog pomorskog prava. Ovo što se u zadnje vrijeme događa, ili će se događati, pokazuje da međunarodna arbitraža nema ozbiljnu alternativu kada je riječ o konačnom reguliranju državne granice između Hrvatske i Slovenije. Čini mi se da Hrvatska mora razgovarati o tome, ne samo sa Ljubljanom, nego sve više i više sa Briselom. Ovo hrvatsko-slovensko sporenje je jedini aktivni granični problem Evropske unije s nekom susjednom zemljom. To je loš primjer i za druge neriješene granične sporove na evropskom jugoistoku.''
XS
SM
MD
LG