Dostupni linkovi

PDV implicira zaoštravanje socijalnih tenzija


Pedesetdvogodišnji Hilmo glava je četvoročlane obitelji i otac bolesnog djeteta. Četvrtu godinu Hilmo, koji ne može naći posao, a socijalnu pomoć ne prima, prekopava kontejnere i ono što u njima pronađe prodaje kako bi zaradio koricu kruha:

„Treba platit' kiriju, 150 maraka kirija, 50 maraka dadžbine, to je 200; djetetu mi jedna ampula košta 720 maraka mjesečno; sada je Socijalno odobrilo, više neće.“

Hilmo je jedan od 680.000 onih koji se u BiH svrstavaju ispod opće crte siromaštva. Upravo te kategorije stanovništva bit će još više pogođene uvođenjem poreza na dodanu vrijednost početkom naredne godine. Prema određenim procjenama, PDV će opteretiti godišnji proračun četvoročlane obitelji sa dodatnih 500 do 800 konvertibilnih maraka.

Iz Konfederacije sindikata BiH upozoravaju da je, ukoliko se žele preduprijediti socijalni nemiri, neophodno da sve ono što čini standard najsiromašnijih, odnosno najugroženijih kategorija stanovništva, ne bude oporezovano prilikom uvođenja PDV-a. Predsjednik Konfederacije Čedo Volaš:

„Mi smo izvršili uvid u PDV i primijetili smo da njime nisu zaštićene, odnosno nisu izuzete iz oporezivanja osnovne životne namirnice, zatim lijekovi i određene potrepštine koje utiču na životni standard penzionera, đaka i studenata i sl., i zbog toga smo zatražili od Parlamentarne skupštine i Savjeta ministara reviziju zakona o PDV-u u tom smislu.“

Savjetnik u Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Zlatko Hurtić:

„Naše kalkulacije koje smo radili pokazuju da, na otprilike desetak osnovnih životnih namirnica, ukupna poskupljenja koja bi se mogla dogoditi, bi iznosila oko 50 KM za cijelu godinu dana. Toliko se može odvojiti socijalnim programima da bi se minimizirali ti efekti, ali je problem što se rasprave vode u cilju da se sva situacija oko uvođenja PDV-a prikazuje prilično katastrofično, što apsolutno nije dobro, jer ne stvara dobru atmosferu za uspješnu realizaciju ovakve jedne reforme.“

Kao rezultat takvog neopravdanog pristupa i odnosa prema uvođenju PDV-a, smatra Hurtić, je i reakcija Sindikata. On ističe da je uvođenje PDV-a kojega će pratiti socijalni programi najrealnija opcija i da nema potrebe za uvođenjem novih stopa:

„Prijedlog Sindikata bi više koristio bogatima nego siromašnima, jer bi oslobađao i bogate od plaćanja poreza na osnovne životne namirnice, što mislimo da je apsurdno.“

Predsjednik Konfederacije sindikata BiH Čedo Volaš:

„Ne može manjina uticati na to da mi, zbog toga što ne možemo to selektivno realizovati, da bude tako vođena politika da široke narodne mase, kako smo to nekada govorili, dođu u tešku situaciju.“

Stručnjaci upozoravaju da bi socijalni programi trebali ublažiti poskupljenja, ali i da bez efikasnog poreskog sistema neće biti više prihoda. U protivnom se može očekivati zaoštravanje socijalnih tenzija, kaže sociolog Gavrilo Antonić:

„Ne bih rekao da entiteti prate u ovom trenutku po nekoj dinamici potrebu izrade socijalnog programa. Takvo nešto bi već trebalo na neki način da postoji i da se o tome malo i prodiskutuje.“

Jedinica za ekonomsko planiranje koja djeluje pri Vijeću ministara, sačinila je prijedlog mjera ublažavanj posljedica eventualnog rasta cijena usljed uvođenja PDV-a, kaže Zlatko Hurtić:

„Takav jedan prijedlog je dostavljen entitetskim vladama, koje ga u ovom momentu, kod planiranja budžeta za narednu godinu, uzimaju u obzir.“

Iz entitetskih vlada za sada nema konkretnih prijedloga mjera ublažavanja efekata PDV-a na siromašne.
Predsjednik Konfederacije sindikata BiH Čedo Volaš:

„Mislim da je prava adresa za socijalni program Savjet ministara BiH i Parlamentarna skupština, jer imamo principijelan stav u Sindikatu da onaj ko proizvodi socijalne tenzije i socijalne posljedice, mora obezbijediti i sredstva i čuvati socijalni mir na zdravim osnovama, znači kroz zdrav socijalni program.“

Prosječna plata u Federaciji BiH iznosi oko 550 KM, a u Republici Srpskoj 460 KM. Ovim podacima dodajmo i one koji kažu da od ukupnog broja siromašnih u BiH, u Republici Srpskoj živi 51 posto građana, a u Federaciji BiH 49 posto.
XS
SM
MD
LG