Dostupni linkovi

logo-print

Šatl diplomatijom do statusa


Soren Jesen Petersen je kazao da iskustva u pokrajini u posljednjih 12 mjeseci idu u prilog takvom očekivanju i izrazio zabrinutost što mnogim kosovskim Srbima koji bi željelji da kažu u kakvom Kosovu žele da žive, zvanični Beogad ne daje zeleno svjetlo za učešće u političkim procesima. Iz intervjua koji je Jesen Petersen dao šefu našeg prištinskog dopisništva Arbani Visići izdvojili smo tri pitanja i tri odgovora.

Na pitanje kako gleda na razgovore o statusu Kosova, ko će biti ključni akteri iz međunarodne zajednice i ko će voditi glavnu riječ od kosovskih čelnika, Seren Jesen Petersen je odgovorio:

PETERSEN: Što se međunarodne zajednice tiče, to će biti izaslanik za status koga će imenovati generalni sekretar UN-a. Njega će podržavati zamjenici iz Sjedinjenih Država i Evropske unije iako će, kako pretpostavljam, izaslanik za status biti Evropljanin. EU će kao institucija osigurati i zamjenika, a vjerujem da će zamjenika imenovati i Rusija. O svemu ovome još nije odlučeno. Izaslanik za status će po principu šatl diplomatije putovati između Prištine, Beograda i svih glavnih gradova zemalja Kontakt grupe i zatim između Njujorka i Brisela. Potom će se nastojati definisati okvirni sporazum što je u osnovi zadatak izaslanika za status. Sa kosovske strane je važno da će, kao što su mi svi domaći lideri rekli i što mi je i predsjednik Rugova potvrdio prošlog petka, svi čelnici Kosova učestvovati u razgovorima o statusu ujedinjeni i da će sve glavne stranke biti dio razgovora o statusu. To je ono što nastojimo osigurati putem političkog foruma.

RSE : Dok razgovaramo, ambasador Kai Eide priprema procjenju primjene standarda. Šta vi očekujete od njegovog izvještaja?

PETERSEN: Očekujem objektivanu, poštenu i cjelovitu ocjenu. Pošto poznajem ambasadora Eidea kao istinskog profesionalca, znam da će biti pošten i nepristrasan i na toj osnovi sam uvjeren da ćemo krenuti naprijed. Svakako znam, možda bolje nego iko drugi gdje su nedostaci, gdje su problemi. O njima se vodilo računa i uglavnom se odnose na stanje manjina. Ti su problemi stavljeni na dnevni red. Takođe znamo da su mnogi nedostaci vezani za dva fraktora: jedan je da kosovski Srbi na žalost još nisu ohrabreni da učestvuju u procesu. Veoma je teško postići napredak u područjima koja se tiču manjina ako one nisu dio procesa. Drugi problem na koji smo naišli je da je veoma teško ostvariti progres na manjinskim pitanjima jer se sve više svakog dana cijeli spektar pitanja posmatra kroz spektar debate o statusu. Pri tome imam na umu da, kada dođe do fundamentalnih tema kao što je decentralizacija i povratak raseljenih lica, Beograd u velikom opsegu, ali takođe i Priština gledaju kako određena pozicija koju zauzmu može uticati na diskusije o statusu Kosova. Zbog različitih namjera, diskusija o statusu je već otvorena na mnogo načina, što znači da će biti veoma teško postići napredak oko ključnih pitanja.

RSE: Na kraju, kako vidite ulogu međunarodne zajednice nakon što je status definisan?

PETERSEN: Prije svega, to očigledno zavisi od vlasti koja će se uspostaviti nakon pregovora o statusu. Ukoliko nakon pregovora Kosovo bude nezavisno, ali ja to ne obećavam niti ću obećati, dozvolimo spekulacije da će Kosovo postati nezavisno, onda je na tamošnjim vlastima da pozovu međunarodno prisustvo. Vlasti Kosova će dakle odlučiti u kojoj je mjeri potrebno međunarodno prisustvo i onda pozvati međunarodne institucije. Na osnovu razgovora sa domaćim liderima uvjerio sam se da bi oni željeli priustvo međunarodne zajednice, kako na planu bezbjednosti, tako i na civilnom planu u nekim oblastima. UNMIK-a će nestati jer će i Rezolucija 1244 biti icrpljena i biće usvojena nova o angažovanju UN. Mi svakako mnogo računamo na Evropsku uniju i njenu ulogu u izvjesnim područjima. OSCE takođe mora igrati određenu ulogu. Sve je to na vlastima koje će se ovdje uspostaviti. Sada imamo diskusiju sa potencijalnim institucijama kako bismo se uvjerili da su one spremne, ako se njihov angažman zatraži.
XS
SM
MD
LG