Dostupni linkovi

logo-print

Političko djelovanje crkve je opasno


«Političko djelovanje crkve i stavljanje te institucije van zakona je veoma opasna stvar», kaže za naš radio Aleks Grigorjev, Direktor za Zapadni Balkan Projekta za etničke odnose u Prinstonu, komentarišući postavljanje metalne crkve na Rumiji.

RSE: Gospodine Grigorjev, nijedna međunarodna organizacija koja se bavi zaštitom prava nacionalnih manjina i razvijanjem zdravih međuvjerskih odnosa nije reagovala nakon što je Srpska pravoslavna crkva na vrh Rumije, koji je bio svetilište tri konfesije, postavila metalnu crkvu što su vlast, albanski lideri i predstavnici islamske zajednice okarakterisali kao sijanje klice razdora u multikonfesionalnoj Crnoj Gori. Kako Vi to komentarišete?

GRIGORJEV: Ja mislim da to nije pitanje za međunarodnu zajednicu i postoji zakon u Republici Crnoj Gori i to je pitanje zakona te republike. Znači, postoji zakon, postoje procedure koje su uvedene parlamentom i Vladom i on je trebalo da se poštuje. Ja mislim da je vrlo loša stvar zalazak bilo kakve religiozne institucije crkve u sferu političkog delovanja. To je veoma opasna stvar. Niko ne treba da bude van zakona i crkva treba da bude iznad politike. Želim da kažem da je vrlo loše kad crkva ima neku političku misiju. Uvijek sam mislio da crkve imaju duhovnu misiju i nešto je loše u toj duhovnoj misiji ako ona izaziva tenzije, a ne poziva ljude na ljubav, razumevanje i toleranciju. Ali mislim da je to jedna vrlo prosta tehnička stvar, stvar zakona Republike Crne Gore i zakon treba da se poštuje.

RSE: Velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve otvoreno podržavaju i slave ratne zločince kao što je haški bjegunac Radovan Karadžić. Koliko takvo ponašanje jedne institucije koja bi trebalo, kako kažete, da promoviše hrišćanske vrijednosti otežava normalizovanje prilika u regionu, kao i stvarnu demokratizaciju i osvješćenje i u Srbiji i u Crnoj Gori?

GRIGORJEV : To je veoma ozbiljno pitanje. Crkva i u Srbiji i u Crnoj Gori i čitavom Balkanu ima veliki uticaj i kad čujem vesti o odnosima Makedonije i Srbije, odnosima između Srbije i Crne Gore koji su postali lošiji zbog nekakvog delovanja crkvi, to nije dobra stvar. Imali smo veoma loš uticaj od nekih govora, na primer, govor jednog mitropolita na sahrani gospodina Đinđića. To su stvari kojih ne treba da bude u svakodnevnom životu crkve i to su vrlo loše stvari za ljude koji žive u regionu, za hrišćane koji idu u tu crkvu, za samu crkvu i za državu i za međudržavne odnose u regionu. Ja se bojim da je to pogoršanje međuetničkih odnosa u Crnoj Gori zbog ovih incidenata, naročito oko čitave priče oko te crkve na Rumiji. Jedna od najozbiljnih vrijednosti u Crnoj Gori to je zdravi međuetnički život i to je garancija. Uvek je Crna Gora bila primer te tolerancije. Nikad nisam čuo u Crnoj Gori stvari koje sam čuo u nekim drugim zemljama, državama Balkana. To je veoma ozbiljna stvar koju Crna Gora treba da sačuva. Sve ove priče oko ove crkve, oko nekih drugih stvari, oni mogu da utiču vrlo negativno na sačuvanje tog međuetničkog života i međunacionalne tolerancije u Crnoj Gori.

RSE: Maločas ste pomenuli regionalne odnose. Srpske vlasti su posljednjih mjeseci drastično pogoršale odnose sa susjednom Mekedonijom i Hrvatskom, prvenstveno zbog slučaja hapšenje vladike Jovana u Makedoniji i obilježavanja desetogodišnjice akcije hrvatske vojske pod nazivom «Oluja». To je izazvalo komentare da se Srbija ponaša kao sa početka devedesetih i da pokušava da natjera komšije da «igraju po njenom taktu». Kako Vi na to gledate?

GREGORJEV: To je vrlo loša stvar ako neko u Srbiji misli da bi sve moglo ići kao zadnjih petnaest godina na Balkanu. Ima i u srpskoj Vladi i u strankama koje su u parlamentu i van parlamenta, ljudi koji se zalažu za dobre odnose i reforme u regionu, za uključivanje Srbije i Crne Gore i njihovih suseda u regionalne tokove, u evropske tokove, u evropsko-atlantske integracije, ali, svakako, loši odnosi sa susedima nikad neće biti od pomoći za uključivanje u te evroatlantske strukture. Bez dobrih odnosa ni Srbija, ni Makedonija, ni bilo koja država regiona neće ući u Evropsku uniju i Evropska unija će gledati na taj deo Evrope kao deo stalnih konflikata i stalnih tenzija.

RSE: Kad već govorite o Evropskoj uniji, ocjena je crnogorskih suverenista da Brisel insistiranjem na opstanku državne zajednice direktno podržava i «zatvara oči» pred stvarnim činjenjem nekih ovdašnjih nezdravih snaga koje su prvenstveno odgovorne za balkanske ratove sa početka devedesetih. Kako Vi vidite ulogu međunarodne zajednice u tom kontekstu?

GREGORJEV: Svakako Brisel, koji je bio jedan od autora tog projekta državne zajednice Srbija i Crna Gora, se zalaže za jačanje te zajednice, iako, takođe, znam da Brisel prihvata demokratski referendum u Crnoj Gori koji će biti u skladu sa zakonom Republike Crne Gore i evropskim standardima. Ja mislim da je bolje da ne radimo na preispitivanju te zajednice. Svima je jasno da ta zajednica ne radi od prvog dana. Mi treba da radimo na pripremama za referendum i odgovor naroda Crne Gore treba da se poštuje. Svi, i Beograd i Brisel i, svakako, Podgorica će poštovati to demokratsko izjašnjavanje od naroda u Crnoj Gori i niko nema prava, samo narod Crne Gore, da se izjašnjava o svojoj budućnosti.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG