Rusko ministarstvo za izvanredne situacije objavilo je danas da virus koji je izazvao epidemiju ptičije gripe u oblasti Čeljabinsk pripada lancu H5N1 koji može biti smrtonosan za ljude i koji je od 2003. godine u Aziji ubio više od 50 osoba. U Rusiji još uvijek nije zabilježan nijedan slučaj prelaska bolesti s oboljele peradi na ljude, objavilo je ovo ministarstvo.
U Moskvi je također potvrđeno da se poduzimaju sve neophodne mjere kako bi se spriječilo širenje bolesti u druge dijelove Evrope i na Bliski istok.
U planinskom području oko Urala lokalne su vlasti zabranile prodaju mesa od peradi, a zabranjeni su bilo kakav prijevoz, uvoz i izvoz žive peradi. Ukupno 37 osoba koje su bile u dodiru sa zaraženim životinjama, sada su u medicinskoj izolaciji.
Predstavnik oblasne vlade u Čeljabinsku, Sergej Veličko, kaže za naš radio da su sanitarni djelatnici počeli ubijanje ptica i peradi, te da vlasti tamošnjim seljacima isplaćuju novčane nadoknade:
"Posebne ekipe počele su dezinfekciju farmi i kuća. Sanitarni djelatnici rade uz pratnju policije i nose posebne naloge kojima se odobrava klanje sve peradi. Mrtve životinje se potom stavljaju u posebne vreće i odnose na izolirana mjesta gdje se spaljuju", kaže Veličko.
Zdravstveni djelatnici tvrde da je od izbijanja epidemije u više dijelova Rusije ubijeno preko 11,000 ptica. Gubitak peradi predstavlja znatan ekonomski udar za veći broj seoskih domaćinstava, kaže Anatolij Belousov, jedan od seljaka u okolici Čeljabinska:
"Imao sam guske, kokoši i piliće. Guske su prve oboljele, a potom i ostala perad. Žao mi ih je, ali bolje je žrtvovati nešto danas, nego li dopustiti da se dogodine sve ponovi i da nam strada još više peradi ili da se bolest prenese na ljude, " kaže Belousov.
Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije strahuju da bi se iz Azije epidemija ptičije gripe, preko Rusije, mogla prenijeti na Zapadnu Evropu i Afriku. Deseci miliona ptica, naime, uskoro će iz hladnijih predjela pred dolazećom zimom krenuti na jug, a s njima i virus, kaže Bernard Gartner, stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije:
"Krajnje je teško uspostaviti kontrolu nad onim što se događa u divljini. jednostavnije je ući u farme i poklati svu perad. Idealno bi bilo, čim se bolest otkrije, uništiti jata ptica u zaraženim oblastima. Time bi se znatno smanjio rizik po ljude, ali takvo je što teško postići i toga moramo biti svjesni," kaže Bernard Gartner iz Svjetske zdravstvene organizacije.
U Moskvi je također potvrđeno da se poduzimaju sve neophodne mjere kako bi se spriječilo širenje bolesti u druge dijelove Evrope i na Bliski istok.
U planinskom području oko Urala lokalne su vlasti zabranile prodaju mesa od peradi, a zabranjeni su bilo kakav prijevoz, uvoz i izvoz žive peradi. Ukupno 37 osoba koje su bile u dodiru sa zaraženim životinjama, sada su u medicinskoj izolaciji.
Predstavnik oblasne vlade u Čeljabinsku, Sergej Veličko, kaže za naš radio da su sanitarni djelatnici počeli ubijanje ptica i peradi, te da vlasti tamošnjim seljacima isplaćuju novčane nadoknade:
"Posebne ekipe počele su dezinfekciju farmi i kuća. Sanitarni djelatnici rade uz pratnju policije i nose posebne naloge kojima se odobrava klanje sve peradi. Mrtve životinje se potom stavljaju u posebne vreće i odnose na izolirana mjesta gdje se spaljuju", kaže Veličko.
Zdravstveni djelatnici tvrde da je od izbijanja epidemije u više dijelova Rusije ubijeno preko 11,000 ptica. Gubitak peradi predstavlja znatan ekonomski udar za veći broj seoskih domaćinstava, kaže Anatolij Belousov, jedan od seljaka u okolici Čeljabinska:
"Imao sam guske, kokoši i piliće. Guske su prve oboljele, a potom i ostala perad. Žao mi ih je, ali bolje je žrtvovati nešto danas, nego li dopustiti da se dogodine sve ponovi i da nam strada još više peradi ili da se bolest prenese na ljude, " kaže Belousov.
Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije strahuju da bi se iz Azije epidemija ptičije gripe, preko Rusije, mogla prenijeti na Zapadnu Evropu i Afriku. Deseci miliona ptica, naime, uskoro će iz hladnijih predjela pred dolazećom zimom krenuti na jug, a s njima i virus, kaže Bernard Gartner, stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije:
"Krajnje je teško uspostaviti kontrolu nad onim što se događa u divljini. jednostavnije je ući u farme i poklati svu perad. Idealno bi bilo, čim se bolest otkrije, uništiti jata ptica u zaraženim oblastima. Time bi se znatno smanjio rizik po ljude, ali takvo je što teško postići i toga moramo biti svjesni," kaže Bernard Gartner iz Svjetske zdravstvene organizacije.
