Počasna straža na mezaru prvog predsjednika BiH, Alije Izetbegovića, danas se postavlja po potrebi, odnosno, prilikom obilaska stranih i domaćih delegacija. Dok se vode polemike oko toga treba li, hoće li, i ko bi držao stalnu počasnu stražu, Počasna jedinica, prva zajednička formacija Oružanih snaga BiH, još “posuđuje” vojnike iz drugih jedinica.
Reprezentativnu jedinicu kojoj će odavanje počasti biti prioritet, dobićemo tek krajem godine, kaže general Mirko Tepšić, zamjenik komandanta operativne komande za operacije Oružanih snaga BiH.
TEPŠIĆ: Ova jedinica je sastavljena od pripadnika vojske oba entiteta, pri čemu je to njima dopunska dužnost, odnosno kad se ne nalaze u vršenju dužnosti počasti ili na obuci, onda izvršavaju svoje redovne zadatke u matičnim jedinicama. U drugoj fazi, krajem godine, uspostaviće se stalna Počasna jedinica na nivou BiH.
Iako se angažuju prilikom najviših državnih ceremonija, pripadnici Počasne jedinice ne razlikuju se od drugih. Atraktivne uniforme kakve imaju počasne jedinice svuda u svijetu, bosanskohercegovačka jedinica još nema.
TEPŠIĆ: Ne raspolažemo opremom kakvom raspolažu počasne jedinice koje smo znali vidjeti. Naši vojnici su sada opremljeni u standardu vojničku opremu: čizme, maskirna uniforma, opasač, beretka. Očekujemo da ćemo odabrati svečanu paradnu uniformu za Počasnu jedinicu, da ćemo postojeću pušku koju koristimo, na određeni način doraditi i da ćemo dobiti jednu kvalitetnu, ceremonijalnu pušku.
Unatoč nedostatku opreme, biti članom Počasne jedinice podrazumijeva ispunjenje starosnih, fizičkih, ali i nacionalnih kriterija, ističe general Tepšić.
TEPŠIĆ: Gornji limit starosti je određen tako da vojno lice može još barem godinu dana biti u profesionalnoj vojnoj službi, kada su u pitanju vojnici. Da bi se dobio što ujednačeniji stroj, odnosno da bi se dobio što bolji opšti utisak, propisano je da vojnici Počasne jedinice trebaju biti visoki između 180 i 185 cm. Za sve pripadnike jedinice mora se dobiti pozitivna bezbjednosna provjera, da se vidi postoji li nešto zbog čega ne bi mogli obavljati tako važan posao.
Počasna jedinica koristi se oko 60 puta godišnje, a po naredbi ministra odbrane BiH. Njen angažman, prema procjenama, godišnje košta oko 175.000 eura. Nažalost, odnos prema prvoj zajedničkoj vojnoj formaciji u BiH, koju čine i Srbi i Bošnjaci i Hrvati, je kao i prema većini zajedničkih inicijativa: uglavnom čekaju kraj ili početak godine. Iako je upravo Počasna jedinica prvo što svjetski državnici vide pri dolasku u ovu zemlju i posljednje kad odlaze iz nje.
Reprezentativnu jedinicu kojoj će odavanje počasti biti prioritet, dobićemo tek krajem godine, kaže general Mirko Tepšić, zamjenik komandanta operativne komande za operacije Oružanih snaga BiH.
TEPŠIĆ: Ova jedinica je sastavljena od pripadnika vojske oba entiteta, pri čemu je to njima dopunska dužnost, odnosno kad se ne nalaze u vršenju dužnosti počasti ili na obuci, onda izvršavaju svoje redovne zadatke u matičnim jedinicama. U drugoj fazi, krajem godine, uspostaviće se stalna Počasna jedinica na nivou BiH.
Iako se angažuju prilikom najviših državnih ceremonija, pripadnici Počasne jedinice ne razlikuju se od drugih. Atraktivne uniforme kakve imaju počasne jedinice svuda u svijetu, bosanskohercegovačka jedinica još nema.
TEPŠIĆ: Ne raspolažemo opremom kakvom raspolažu počasne jedinice koje smo znali vidjeti. Naši vojnici su sada opremljeni u standardu vojničku opremu: čizme, maskirna uniforma, opasač, beretka. Očekujemo da ćemo odabrati svečanu paradnu uniformu za Počasnu jedinicu, da ćemo postojeću pušku koju koristimo, na određeni način doraditi i da ćemo dobiti jednu kvalitetnu, ceremonijalnu pušku.
Unatoč nedostatku opreme, biti članom Počasne jedinice podrazumijeva ispunjenje starosnih, fizičkih, ali i nacionalnih kriterija, ističe general Tepšić.
TEPŠIĆ: Gornji limit starosti je određen tako da vojno lice može još barem godinu dana biti u profesionalnoj vojnoj službi, kada su u pitanju vojnici. Da bi se dobio što ujednačeniji stroj, odnosno da bi se dobio što bolji opšti utisak, propisano je da vojnici Počasne jedinice trebaju biti visoki između 180 i 185 cm. Za sve pripadnike jedinice mora se dobiti pozitivna bezbjednosna provjera, da se vidi postoji li nešto zbog čega ne bi mogli obavljati tako važan posao.
Počasna jedinica koristi se oko 60 puta godišnje, a po naredbi ministra odbrane BiH. Njen angažman, prema procjenama, godišnje košta oko 175.000 eura. Nažalost, odnos prema prvoj zajedničkoj vojnoj formaciji u BiH, koju čine i Srbi i Bošnjaci i Hrvati, je kao i prema većini zajedničkih inicijativa: uglavnom čekaju kraj ili početak godine. Iako je upravo Počasna jedinica prvo što svjetski državnici vide pri dolasku u ovu zemlju i posljednje kad odlaze iz nje.
