Dostupni linkovi

logo-print

Bašta u minskom polju


Starac Mustafa Mujkić već sedam godina živi okružen minskim poljima u vogošćanskom naselju Ugorsko. Tri kilometra daleko od centra naselja, u nepristupačnom području, jedini je povratnik. Od 30 dunuma zemlje, čak 70 posto je pokriveno minama.

„Nemam nikakvih uslova. Došao sam u miniranu zonu. Još nikakvu donaciju nisam dobio, vode nemam, struja došla tek prije mjesec dana, puta nemam, zemljište minirano, samo 30 posto koristim, a 70 posto je pod minama. Jedino ja i nana smo ostali da riskiramo živote, nemamo uslova ni prihoda za život i moramo obrađivati zemlju, a nemamo gdje bašču.“

Minsko polje u Ugorskom jedno je od sedam minskih polja u BiH čije deminiranje finansira holandska vlada. Ambasador Holandije u BiH Karel Vosskuhler:

„Naše su aktivnosti usmjerene na ljude, počev od čovjeka koji živi pored nas, pa do svih onih koji koriste ove prostore i koji su ih koristili cijeli svoj život. Od 1996. do 2001. godine na projekte deminiranja Holandija je izdvajala milion eura godišnje. Od tada do danas smo postigli nivo da na deminiranje trošimo 550.000 eura godišnje. Ovo je sve dio projekta čiji je cilj vratiti život u normalu.“

Holandska vlada će ovom novcem, pored Ugorskog, finansirati deminiranje još šest lokacija: u Banovićima, Srebrenici, Teočaku i Čeliću. Demineri u vogošćanskom naselju imaju zadatak očistiti 9.600 m2 visokorizičnog minskog polja. Procjenjuje se da bi za dvadesetak dana Mustafa Mujkić konačno mogao doći do izvora pitke vode koji se trenutno nalazi u opasnoj zoni. U kakvoj opasnosti su živjeli stanovnici Ugorskog, svjedoči i Sulejman Osmanović, deminer:

„Mi imamo podatke o minskim poljima prema zapisnicima srpske vojske, a po jednom zapisniku ovdje ima po 80 nagaznih mina. Samo po jednom zapisniku, a ja imam ovdje tuce zapisnika.“

Kako je istakao Safet Halilović, ministar civilnih poslova BiH, država je problem mina prepoznala i danas obezbjeđuje trećinu ukupnih sredstava potrebnih za deminiranje. No, problem je još uvijek prisutan, ističe ministar Halilović:

„Naravno da je problem deminiranja još uvijek ozbiljan problem u BiH jer je čak četiri postotka teritorije ove zemlje bilo minirano, dakle minski zagađeno. Ozbiljni se koraci čine na deminiranju i u prvoj fazi imali smo tzv. humanitarno deminiranje, naprosto čuvanje ljudskih života. Sada smo čak u fazi kada se, pored humanitarnog, vrši i deminiranje u funkciji turizma. Ovo ovdje predstavlja klasičan primjer deminiranja u funkciji privređivanja, deminiraju se industrijske zone, tako da povratnici mogu normalno koristiti ove prostore, da mogu obrađivati zemljište.“

Projekat „Integrirani program za protuminsko djelovanje“ realizira se u saradnji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija. Prema ovom programu bi u BiH do 2008. godine trebalo biti deminirano četiri miliona m2 zemljišta od velikog značaja za povratnike i ekonomski razvoj. Tim prije što je u BiH od 1992. godine do danas od mina nastradalo više od 4.800 ljudi, a milion i 300.000 hiljada ih živi u neposrednoj opasnosti pored 10.000 minskih polja.
XS
SM
MD
LG