Šatl "Diskaveri" odvojio se od međunarodne svemirske stanice, započinjući povratak na Zemlju.
Stotinu i trinaesta misija NASA-e i trideseta najstarijeg broad u njenoj floti praćena je brojnim neizvjesnostima. Lansiranje je odlagano u nekoliko navrata da bi 26. jula, kada je “Diskaveri” konačno poletio, televizijski snimci upozorili da su se tom prilikom odvojila dva komada zaštitne obloge.
Tragedija svemirskog broda “Kolumbija”, u februaru 2003., uzrokovana je sličnim incidentom. Više od dvije i po godine rada i milijardu dolara za tehnička unapređenja “Diskaverija”, kako se pokazalo, nisu bili dovoljni da se uklone svi nedostaci šatla.
Henri Herčfeld, istraživač u svemirskom institutu na Univeriztetu Džordž Vašington, ističe da bi bilo naivno pomisliti da NASA može eliminisati sve greške, ali je izvjesno da preduzima sve da se rizici i usred misije otklone:
“Ukoliko uoče nešto novo, stručnjaci NASA-e učiniće sve što mogu da se to popravi dok je brod u svemiru. Pri tome valja dobro odvagati da li izvršiti te popravke, jer I najmanja greška astronauta može uzrokovati još teže kvarove.”
Astronaut Stiven Robinson, lebdeći 350 kilometara iznad Zemlje, uspio je u srijedu, tokom svemirske šetnje, da ukloni oštećenja na masi koja povezuje pločice za oblaganje letilice.
“OK. Drugi komad sam uklonio lakše nego prvi. Čini se da je veliki pacijent izliječen”, poručio je Robinson kontrolnom centru u Hjustonu, gdje, kako se približava trenutak povratka “Diskaverija”, raste nervoza.
Tragedije “Čelendžera” 1986. i “Kolumbije” 2003., te sve oštrije kritike o rizičnosti misije, njenim troškovima i jedinoj svrsi da snabdijeva međunarodnu svemirsku stanicu, primorali su stručnjake NASA-e da suspenduju do daljnjeg letove šatla.
Uspješan povratak “Diskaverija” neće otkloniti bojazni da je projekat lansiran 1970-tih, uz tadašnju tehologiju, zastario.
Kada se zna da je hladnoratovska trka u osvajanju svemira završena gotovo prije dvije dekade i da je lani predsjednik Džordž Buš najavio istraživanja Mjeseca i Marsa, NASA će teško naci finansijere za misije letjelice, koja se, kako je primjetio jedan ekspert, na Zemlju mora vraćati i na krilima molitvi.
Stotinu i trinaesta misija NASA-e i trideseta najstarijeg broad u njenoj floti praćena je brojnim neizvjesnostima. Lansiranje je odlagano u nekoliko navrata da bi 26. jula, kada je “Diskaveri” konačno poletio, televizijski snimci upozorili da su se tom prilikom odvojila dva komada zaštitne obloge.
Tragedija svemirskog broda “Kolumbija”, u februaru 2003., uzrokovana je sličnim incidentom. Više od dvije i po godine rada i milijardu dolara za tehnička unapređenja “Diskaverija”, kako se pokazalo, nisu bili dovoljni da se uklone svi nedostaci šatla.
Henri Herčfeld, istraživač u svemirskom institutu na Univeriztetu Džordž Vašington, ističe da bi bilo naivno pomisliti da NASA može eliminisati sve greške, ali je izvjesno da preduzima sve da se rizici i usred misije otklone:
“Ukoliko uoče nešto novo, stručnjaci NASA-e učiniće sve što mogu da se to popravi dok je brod u svemiru. Pri tome valja dobro odvagati da li izvršiti te popravke, jer I najmanja greška astronauta može uzrokovati još teže kvarove.”
Astronaut Stiven Robinson, lebdeći 350 kilometara iznad Zemlje, uspio je u srijedu, tokom svemirske šetnje, da ukloni oštećenja na masi koja povezuje pločice za oblaganje letilice.
“OK. Drugi komad sam uklonio lakše nego prvi. Čini se da je veliki pacijent izliječen”, poručio je Robinson kontrolnom centru u Hjustonu, gdje, kako se približava trenutak povratka “Diskaverija”, raste nervoza.
Tragedije “Čelendžera” 1986. i “Kolumbije” 2003., te sve oštrije kritike o rizičnosti misije, njenim troškovima i jedinoj svrsi da snabdijeva međunarodnu svemirsku stanicu, primorali su stručnjake NASA-e da suspenduju do daljnjeg letove šatla.
Uspješan povratak “Diskaverija” neće otkloniti bojazni da je projekat lansiran 1970-tih, uz tadašnju tehologiju, zastario.
Kada se zna da je hladnoratovska trka u osvajanju svemira završena gotovo prije dvije dekade i da je lani predsjednik Džordž Buš najavio istraživanja Mjeseca i Marsa, NASA će teško naci finansijere za misije letjelice, koja se, kako je primjetio jedan ekspert, na Zemlju mora vraćati i na krilima molitvi.
