Potpredsjednik Vlade i ministar pravde RS Džerard Selman kaže da je potpisivanje ugovora o imovinsko-pravnim odnosima sa Hrvatskom zakočilo upravo to što nije ispoštovana zakonska procedura u njegovom pripremanju. Republika Srpska nije ta koja opstruiše taj sporazum, tvrdi Selman:
„Pogotovo kada vidite da je Savjet ministara odlagao razgovore i pregovore o tim temama, da je sam Savjet ministara tražio da se riješi status stanarskog prava, da se riješe imovinsko-pravni odnosi, da se riješi način sticanja prava na pokretnu i nepokretnu imovinu u obje države. Mi u potpunosti tražimo da se kompletna procedura vrati u institucije BiH, odnosno u Vlade entiteta i nadležna ministarstva entiteta, a u skladu sa zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.“
Sada, kada je potpisivanje ugovora odgođeno, Selman najavljuje skori početak razgovora predstavnika entitetskih Vlada i delegacije Savjeta ministara BiH, kako bi se otklonile primjedbe koje je iznijela Vlada RS:
„Mi smo u toku jučerašnjeg dana kompletnu dokumentaciju dostavili svim ministarstvima u vladi RS i tražimo da se sva ministarstva o tome izjasne do 17. augusta, da dostave svoja mišljenja u Vladu, kako bi Vlada zauzela jedinstvene stavove koje bi uputila Predsjedništvu BiH i Savjetu ministara.“
Predstavnici RS, kaže Selman, između desetak primjedbi, traže da se u ugovor uvrsti i problematika otkupa stanova, kako bi se primjena prava izjednačila i time riješilo i pitanje kupaca, a ne samo bivših vlasnika stanova:
„Prava vlasništva i druga stvarna prava na pokretnu i nepokretnu imovinu treba da se u ovom ugovoru definišu kao stečena prava.“
Traži se i utvrđivanje pasivnog bilansa preduzeća nastalih nakon 31. decembra 1991. godine, kako bi se utvrdio odgovarajući pravni status njihove imovine. Ukupna vrijednost imovine BiH u Hrvatskoj, kaže Selman, procjenjena je na 2 milijarde maraka, dok je vrijednost hrvatske imovine u našoj zemlji negdje oko 500 miliona maraka.
„Pogotovo kada vidite da je Savjet ministara odlagao razgovore i pregovore o tim temama, da je sam Savjet ministara tražio da se riješi status stanarskog prava, da se riješe imovinsko-pravni odnosi, da se riješi način sticanja prava na pokretnu i nepokretnu imovinu u obje države. Mi u potpunosti tražimo da se kompletna procedura vrati u institucije BiH, odnosno u Vlade entiteta i nadležna ministarstva entiteta, a u skladu sa zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.“
Sada, kada je potpisivanje ugovora odgođeno, Selman najavljuje skori početak razgovora predstavnika entitetskih Vlada i delegacije Savjeta ministara BiH, kako bi se otklonile primjedbe koje je iznijela Vlada RS:
„Mi smo u toku jučerašnjeg dana kompletnu dokumentaciju dostavili svim ministarstvima u vladi RS i tražimo da se sva ministarstva o tome izjasne do 17. augusta, da dostave svoja mišljenja u Vladu, kako bi Vlada zauzela jedinstvene stavove koje bi uputila Predsjedništvu BiH i Savjetu ministara.“
Predstavnici RS, kaže Selman, između desetak primjedbi, traže da se u ugovor uvrsti i problematika otkupa stanova, kako bi se primjena prava izjednačila i time riješilo i pitanje kupaca, a ne samo bivših vlasnika stanova:
„Prava vlasništva i druga stvarna prava na pokretnu i nepokretnu imovinu treba da se u ovom ugovoru definišu kao stečena prava.“
Traži se i utvrđivanje pasivnog bilansa preduzeća nastalih nakon 31. decembra 1991. godine, kako bi se utvrdio odgovarajući pravni status njihove imovine. Ukupna vrijednost imovine BiH u Hrvatskoj, kaže Selman, procjenjena je na 2 milijarde maraka, dok je vrijednost hrvatske imovine u našoj zemlji negdje oko 500 miliona maraka.
