Dostupni linkovi

logo-print

Imovinski odnosi ostavljeni za septembar


Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić, vraća se iz Zagreba napola obavljena posla – danas je potpisan samo Ugovor o dvojnom državljanstvu, dok će se onaj o imovinsko-pravnim odnosima potpisati ujesen, kada hrvatski premijer Ivo Sanader posjeti Sarajevo.

Što će nam Evropa reći, kratko je Terzić komentirao opstrukciju Republike Srpske. On je podsjetio da su se o predloženim tekstu očitovale razne institucije Republike Srpske:

„Mislim da je najindikativnije mišljenje Uprave za imovinsko-pravne odnose. Znači, Uprava za imovinsko-pravne odnose Republike Srpske rekla je da se apsolutno slaže sa Ugovorom o imovinsko-pravnim odnosima. To je za mene najrelevantnija institucija da govori o imovinsko-pravnim odnosima. Sve ostalo je stvar možda čak i straha i zebnje hoće li se imati dovoljno sredstava da se isfinansiraju neke obaveze koje proističu iz tog ugovora. Ali mislim da taj strah i zebnja jednostavno ne smiju biti razlog da dvije države ne potpišu tako bitan dokument. A normalno da ćemo u provođenju tog dokumenta imati razumijevanja za ekonomsku situaciju u svakoj zemlji.“

Na istu temu, hrvatski premijer Ivo Sanader:

„Činjenica je da je to iznimno važan sporazum za obje zemlje, da se na njemu radilo više od deset godina i da ga dosadašnje vlade obiju zemalja nisu uspjele završiti. Mi jesmo. E sad, što tko vidi, koje su mu strepnje i zebnje, neka to riješi sam sa sobom. I neka se riješi, naravno, u Bosni i Hercegovini. Mi sa hrvatske strane smo spremni i smatramo da je to sporazum koji je koristan za obje strane.“

Danas je dogovoreno i razrješenje najozbiljnijeg problema između dvije države – jednostrana sarajevska suspenzija dijela Sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje. Premijer Terzić kazao je kako ga raduje hrvatsko razumijevanje za položaj bosanskohercegovačkih poljoprivrednika:

„Činjenica je da je Vijeće ministara uvelo mjeru samo prema Republici Hrvatskoj. Mi smo svjesni da to ima negativan uticaj na našu ekonomiju i obavezali smo se da ćemo u roku od mjesec dana uvesti takvu mjeru prema svim zemljama s kojima imamo Ugovor o slobodnoj trgovini, kakav imamo sa Republikom Hrvatskom.“

Nakon toga će dvije države napraviti aneks ugovora koji će osigurati da bosanskohercegovački poljoprivrednici ne trpe tolike štete, najavio je Terzić.

Premijer Sanader kazao je kako je dobio potporu premijera Terzića za svoju inicijativu da se, umjesto regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini, sve zemlje regije uključe u CEFTA-u, s tim da se liberalizira
uvjet za ulazak:

„Do sad su uvjeti bili članstvo u WTO i status zemlje kandidata za ulazak u Evropsku uniju. Moj prijedlog je da se liberaliziraju uvjeti na način da se samo kaže da je uvjet institucionalizirani odnos s EU. Što znači, kad Bosna i Hercegovina ispregovara o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Uniji, ona će ispuniti uvjete za članstvo u CEFTA i time ćemo biti u istoj organizaciji.“

Oba su premijera u superlativima ocijenila rad Komisije za granice, kao primjer dobrosusjedske suradnje. Sporazum o granicama ujesen ide u oba parlamenta na ratifikaciju. Prihvaćena je Terzićeva inicijativa da se sredstva za obnovu pločanske Luke potraže i u evropskim fondovima, a hrvatski premijer izvijestio je i da radovi na hrvatskom dijelu koridora 5C kreću već ujesen.

*****

Ugovor o imovinsko-pravnim odnosima između BiH i Hrvatske u Republici Srpskoj je doživljen kao dokument koji ne šiti prava građana BiH, a posebno Republike Srpske. I član Predsjedništva BiH, Borislav Paravac, usprotivio se potpisivanju sporazuma, jer, kako ističe, on nije usaglašen na sjednicama Međudržavnog vijeća. Paravčev savjetnik Drago Vuković naglašava:

„Ovo sve što je gosp. Terzić uradio, uradio je na način koji proizvodi neke konflikte i neke nesporazume i mi mislimo da to nije dobro za BiH. Drugo, svi koji su proučavali problem imovinskih prava, smatraju da je predloženi ugovor poprilično štetan.“

Član bh. pregovaračkog tima, Haris Bašić, smatra da je do odgađanja potpisivanja sporazuma došlo zbog nedovoljnog uvida koji političari RS imaju u ovaj cijeli proces:

„Mislim da predstavnici Vlade Republike Srpske koji su učestvovali u radu delegacije nisu u posljednjem periodu na adekvatan način obavještavali Vladu RS.“

Poslanik u državnom Parlamentu Petar Kunić mišljenja je kako je posebno problematično što nije riješeno vraćanje imovine izbjeglim Srbima iz Hrvatske:

„Kada su u pitanju stanovi i kuće, imamo zaista katastrofalnu situaciju: ljudi gube i na jednoj i na drugoj strani stanove, sudovi jedino u Banjaluci, nigdje drugdje, donose veoma čudne presude: istjeruju te ljude, a da im se prethodno ne stvori mogućnost da se vrate. To pitanje je trebalo apsolutno precizno riješiti, pa da Hrvatska konačno vrati tim ljudima njihovu imovinu.“

U Udruženju izbjeglih Srba iz Hrvatske, smatraju da je sporazum trebalo potpisati mnogo ranije, ali da ono što je u konačnoj varijanti pripremljeno, nije dobro. Petar Đodan takodje dodaje:

„Čini mi se da se to radi onako kako se kod nas sve radi: na brzinu, popreko i ne baš u dobre datume. Mislim da nije ni Hrvatskoj, a ni gosp. Terziću trebalo da odaberu 4. august, jer 4. august nikome ne može služiti na čast i da ga spominje.“

Izražavajući žaljenje što ugovor o imovinsko-pravnim odnosima nije potpisan, predsjednik Hrvatske narodne zajedniceMiljenko Brkić ističe kako je to novi izraz nemoći Vijeća ministara:

„Ako je uistinu tako da ministri ovise o tomu što će reći vrh jedne političke stranke, daleko smo od suvremene evropske civilizirane države i žao mi je što g. Terzić ne povlači ozbiljnije poteze, što ne pretvara Vijeće ministara u vladu i da počne jedanput vladati. Ovako kako se sada radi uistinu je, rekao bih, na štetu svih nas.“

Prema nekim procjenama Bosna i Hercegovina u Hrvatskoj ima imovinu vrijednu preko dvije milijarde maraka, a pregovori o uredjenju imovinsko-pravnih odnosa traju duže od deset godina.
XS
SM
MD
LG