Dostupni linkovi

logo-print

ABC nepoželjan u Rusiji zbog Basajeva


Šamil Basajev je najtraženiji terorist u Rusiji i za njegovu glavu Moskva nudi nagradu od deset miliona dolara.

U intervjuu za američku televizijsku mrežu ABC, koji nije bio prikazan, niti je mogao biti viđen u Rusiji, Basajev je preuzeo odgovornost za više napada na ruske civilne i vojne ciljeve, uključujući i one na moskovski teatar 2002. godine i lanjsku otmicu u školi u Beslanu, u kojoj je poginulo 330 osoba, uglavnom djece.

Razgovor je prikazan u jednom od najprestižnijih američkih televizijskih programa "Nightline", čiji je voditelj Ted Koppel već desetljećima jedan od najcjenjenijih voditelja i urednika.

Vlasti u Moskvi odmah su reagirale i najavile kako će zabraniti svim ruskim dužnosnicima da razgovaraju s novinarima i osobljem ABC-a akreditiranim u toj zemlji, te kako neće produžiti njihove akreditacije.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kako je intervju bio u službi "propagande terorizma" i kako direktno poziva na akte nasilja protiv ruskih građana.

Uredništvo ABC-a objavilo je kako je šokirano odlukom vlasti u Moskvi i kako zbog nje žali, ali kako ne može dopustiti nijednoj vladi da spriječi ovu TV kuću da izvještava potpuno i tačno.

Glasnogovornik State Departmenta Tom Casey oštro je osudio akcije za koje je u pomenutom intervjuu Basajev preuzeo odgovornost:

"Vjerjemo da su neke od akcija koje su poduzele terorističke skupine u Čečeniji, i posebno ona u skoli u Beslanu, apsolutno za svaku osudu. Osudili smo ih tada i osuđujemo ih danas. Takva vrsta napada, bez obzira da li se događa u Čečeniji ili bilo gdje drugo u svijetu, jednostano je neprihvatljiva i ne može biti legitimni oblik političkog izražavanja.".

No, predstavnik State Departmenta je također ocijenio da cenzura ili kažnjavanje medija nisu legitimni:

"Ne vjerujem da će neki oblik zabrane djelovanja ABC-u u Rusiji dati pozitivan doprinos slobodi izražavanja."

Urednik "Nightlinea" Ted Koppel izjavio je kako je ABC i do sada objavljivao intervjue s lopovima, ubojicama, diktatorima, čak i sa zlostavljačima djece, ali uvijek u odgovarajućem kontekstu.

"To što objavite razgovor s nekim, ne znači da se s njim i slažete."

ABC je također ponudio Ambasadi Rusije u Washingtonu da iznese službeni stav Moskve u Koppelovom programu.

Britanska organizacija Indeks Cenzure godinama prati probleme koje mediji imaju s uplivom vlasti u uređivačku politiku. Rohan Jayasekera iz Indeksa tvrdi da je reakcija Moskve na prilog ABC-a tipična:

"Događalo se i u Britaniji da, nakon što bi neka od ovdašnjih TV kuća objavila razgovor s nekim od čečenskih gerilaca, ruska vlada ulozi prosvjed britanskom Ministarstvu vanjskih poslova. Vlasti u Moskvi godinama koriste sva raspoloživa sredstva da spriječe čečenske separatiste da se obraćaju putem medija, domaćih i međunarodnih."

Jayasekera tvrdi kako konačnu odluku o tome da li dopustiti teroristi da nastupi u nekom TV programu treba bazirati isključivo na profesionalnim kriterijima:

"Radi se o tome da treba donijeti profesionalnu odluku, na temelju procjene o tome da li će gledatelji doznati nešto novo o motivima pojedinca ili organizacije, posebno kad je djelovanje takve osobe ili skupine opasno po njihove živote. U takvim okolnostima, taj je materijal od javnog interesa i novinari imaju dužnost da ga objave."

Razgovor sa Šamilom Basejevom, za potrebe je ABC-a snimio novinar Radija Slobodna Evropa, Andrej Babicki. On je tokom intervjua naveo čečenskog vođu da objasni motive za neke od napada i posebno, uzimanje djece za taoce. Basajev je priznao da je postao terorist, ali je rekao da je to "jedini način da se zaustave ruski zločini u Čečeniji".
XS
SM
MD
LG