Dostupni linkovi

Ubojstva Srba i u Zadru


Nakon što je zadarski novinar, sa privremenim boravkom u Zagrebu, Šenol Selimović, nakon trinaestogodišnje pauze, ovih dana u ''Slobodnoj Dalmaciji'' reaktorizirao umorstva zadarskih Srba u jesen 1991., opet su zvonili telefoni u zadarskom dopisništvu „Slobodne..“, kaže sa ne veselim osmjehom Selimović za Radio Slobodna Evropa:

''Ljudi koji su osjetili nelagodu i nervozu zbog ponovnog objavljivanja te teme nazivali su ''Slobodnu Dalmaciju'' i upućivali razne prjetnje i nekakve pogrdne izjave na moj račun. Kod mnogih je još uvjek, izgleda, aktuelno poigravati se čak sa nacionalnošću autora koji pišu o određenim temama: mislim da Vi to možda pišete zato što niste etnički Hrvat itd. Ali, eto, ja sam na sve to odgovorio: ako sam 1991, 1992., pisao o tim temama, dakle u vrijeme kada su se zločini događali, i preživio i do danas uspio opstati u životu i u profesiji, nadam se da 2005. te prijetnje nemaju više tako velikog značaja. I da su to nekakvi ljudi koji još uvjek ne razlikuju da priznanje - da je bilo zločina i nedužnih civila srpske nacionalnosti u Zadru - ne znači istovremeno priznanje da je naš Domovinski rat upitan i da su njegovi ciljevi samim tim dovedeni u pitanje.''

Selimović navodi nekoliko konkretnih slučajeva umorstva zadarskih Srba, čiji počinitelji nikada nisu bili pronađeni i kažnjeni. Policajca Nenada Aćimova, Gojka Bjelanovića, Krste Kosovića, Pavla Opsenice, direktora zadarskog staračkog doma Radovana Pandurskog, zatim umorstvo trojice zarobljenika. Ocjenjuje se da je takvih slučajeva u Zadru, koji je tada imao 60.000 stanovnika, bilo između 10 i 20. Donedavni zadarski socijaldemokratski saborski zastupnik Romano Meštrović tada je već upozoravao gradske vlasti što se zbiva, ali vlasti tada nisu tome stale na kraj. On u današnjem razgovoru za „Slobodnu Dalmaciju'' kaže kako ne vjeruje da su lokalne vlasti stajale iza umorstava zadarskih Srba, već da se „u pravilu radilo o pojedinačnim slučajevima i privatnim obračunima.'' Sličnog je stava i kolega Selimović:

''Recimo, nakon ubojstva ravnatelja Doma umirovljenika Radovana Pandurskog, govorilo se da su to učinile neke grupe koje su pikirale na njegov stan u jednom ljepom uređenom zadarskom kvartu. Međutim, činjenica da su ti likvidirani ljudi bili građani srpske nacionalnosti, nekako neminovno baca sjenu na nekakav psihološko-politički predznak tih ubojstava, jer su očito oni bili ljudi koji su, zbog svoje nacionalnosti, imali osjećaj manje zaštićenosti i bili su možda izloženiji takvim grupama, itd.''

Tadašnja zadarska odvjetnica i socijaldemokratska aktivistica, a kasnije ministrica pravosuđa u Račanovoj vladi Ingrid Antičević Marinović, u izjavi za Radio Slobodna Evropa ne može oprostiti tadašnjim zadarskim čelnicima, Hadezeovcima, što se sada, navodno, ničega ne sjećaju. Već tada je u Dalmaciji upravo Selimović pisao o tome. Pisale su i neke druge novine, prisjeća se ona:

''Osim toga, ljudi su znali i pričalo se o tome. Gospodin Ljiljanić koji je u to vrijeme bio gradonačelnik sve do drugog mjeseca 1992. godine, koji sada govori da o tome nije imao pojma, laže. U stvari, on tvrdi da se ne sjeća, međutim, takav bjeg od odgovornosti na način da se poziva na zaborav, je stvarno smiješan.''

Zamolili smo kolegu Selimovića da kaže što se desilo nakon njegovih napisa o ubojstvu zadarskih Srba pred 13 godina?

''Nije osuđen nitko za te zločine, odnosno, nije nikada niti jedan počinitelj otkriven. Ja sam smatrao da, pišući o tim temama, pišem u interesu i Hrvatske i domovinskog rata, jer sam smatrao da pojedinci koji uzimaju pravdu u svoje ruke i presuđuju o tome tko može nastaviti živjeti, a tko ne, u gradu Zadru, samo zato što je po nacionalnosti Srbin. To je nešto što sigurno baca mrlju na domovinski rat i zadarsku odoru, to je bio moj i građanski, osim profesionalnog motiva da pišem o tome. Nakon mojih napisa nije nitko iz političkog i javnog i kulturnog života reagirao i glasno osudio takve pojave. Naprotiv, ja sam kao pojedinac i kao građanin u Zadru, koji je tada bio pod granatama i gdje je pravna država bila na niskim granama, doživljavao vrlo ozbiljne prijetnje.''

Prijetnje su se čule i sada, ali u manjoj mjeri. Hoće li se ponoviti i šutnja institucija sustava, reći će nam dani koji su pred nama.
XS
SM
MD
LG