Dostupni linkovi

logo-print

Vrijeme je za traženje povrata oduzete imovine


* * * * *

Proces verificiranja potraživanja građana Federacije BiH za staru deviznu štednju treba da počne 12. septembra i da se završi 31. decembra 2005. godine

Tako je definirano Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza Federacije BiH koji su prije nekoliko dana usvojili Predstavnički i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, na vanrednim sjednicama u Sarajevu.

Putem javnog poziva, građani treba da budu obaviješteni gdje i kako će se odvijati proces verificiranja njihovih potraživanja za staru deviznu štednju, a kampanja informiranja treba da traje tokom cijelog procesa.

Drugom izmjenom zakona je predviđeno da vlasnici stare devizne štednje imaju mogućnost žalbe u slučaju da njihovo potraživanje bude osporeno.

Na ovaj način je Federalni parlament, na sugestiju Ureda visokog predstavnika, izmijenio Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza Federacije BiH, u kojem je stajalo da verificiranje potraživanja za staru deviznu štednju treba da bude okončano 28. augusta.

Pošto se ovaj prvobitno zamišljeni rok bliži kraju, a proces verificiranja potraživanja nije ni započeo, OHR je sugerirao sazivanje vanredne sjednice u Parlamentu prije ljetne pauze i produžavanje tog zakonskog roka.

* * * * *

Komisija za restituciju, uspostavljena Odlukom Vijeća ministara BiH, izdala je Obrazac za prijavu oduzete imovine u periodu od 1. januara 1945. godine do 3. marta 2005. godine, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Ovaj obrazac može se pronaći na web stranici Vijeća ministara BiH: www.vijeceministara.gov.ba ili www.savjetministara.gov.ba.
Čitko popunjeni Obrazac dostavlja se Komisiji za restituciju, ulica Reisa Džemaludina Čauševića br. 9, Sarajevo. Rok za dostavu obrazaca je 10. august 2005. godine.

* * * * *

Pregovori delegacija BiH i Republike Slovenije o zaključivanju Sporazuma o socijalom osiguranju i Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja biće nastavljeni najkasnije početkom oktobra ove godine u Ljubljani, kazao je ambasador Republike Slovenije u BiH Tadej Labernik tokom sastanka sa ministrom civilnih poslova BiH Safetom Halilovićem i ministrom vanjskih poslova BiH Mladenom Ivanićem, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Određeno je vrijeme nastavka pregovora i uskoro će o tome diplomatskim putem biti obaviještena bosanskohercegovačka strana, kazao je ambasador Labernik.

Višemjesečni zastoj u pregovorima delegacija dvije zemlje o zaključivanju Sporazuma o socijalnom osiguranju, ambasador Labernik ne smatra opstrukcijom slovenske strane.

On je dodao kako njegova zemlja nema loše namjere i spremna je tokom pregovora riješiti sporna pitanja u Sporazumu o socijalnom osiguranju.

Ministar Halilović je ponovio kako je neopravdan zastoj u pregovorima i kako nepostizanje Sporazuma o socijalnom osiguranju ide na štetu građana BiH.

* * * * *

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Mirsad Kebo boravio je u opštinama Rogatica i Rudo. Poseban značaj ova posjeta ima zbog toga što se približava dan kada će povratnici Bošnjaci u mjesnu zajednicu Strgačina u Rudom konačno imati električnu energiju. Potpisan je Sporazum između Elektrodistribucije Pale, opštine Rudo i mjesne zajednice Strgačina. Ministar Kebo:

KEBO: Mislim da će dovođenje struje omogućiti povratak u petnaestak sela na području mjesne zajednice Strgačina, gdje sad momentalno živi oko 204 povratnika. Ovo je možda i primjer kako se udruženim snagama, upornošću ljudi, prije svega iz mjesne zajednice, lokalne vlasti, a u ovom slučaju i državne vlasti i Elektrodistribucije Pale, stvaraju početna sredstva za realizaciju ovog dosta ambicioznog projekta.

RSE: Vrijednost projekta pod nazivom „Sijalica u svakom domu“ je
milion i petsto hiljada konvertibilnih maraka:

KEBO: Uključujući rad, angažovanje i materijal. Ali općina je iz svog skromnog budžeta izdvojila značajna sredstva – 150 hiljada maraka. U ponedjeljak ide tender u skladu sa Zakonom o nabavkama i stvaraju se pretpostavke da 30 kilometara visokonaponske mreže, a onda kasnije i 12 trafostanica za visokonaponsku mrežu, omogući ljudima sa tog prostora da žive dostojno čovjeku, da u 21. stoljeću imaju pravo na struju. Predstavnik UNHCR-a za Bosnu i Hercegovinu je izjavio da će ta organizacija pomoći jedan dio projekta. Obratit ćemo se i Elektroprivredi BiH u Sarajevu, kao i drugim donatorima.

RSE: Milko Čolaković, načelnik opštine Rudo:

ČOLAKOVIĆ: Toliki je tender za nabavku repro materijala i mi se nadamo da će početkom septembra početi konkretna realizacija i montaža visokonaponske mreže, bar za centar Strgačina, a onda bi trebalo početi i sa niskonaponskom mrežom.

* * * * *

Ured ombudsmena BiH nedavno je objavio Izvještaj o stanju ljudskih prava na osnovu Specijalnih izvještaja i obraćanja građana ovoj instituciji. O nekim osnovnim ocjenama u ovom Izvještaju, govori Mariofil Ljubić, jedan od tri državna ombudsmena:

RSE: Koliko je žalbi primljeno u Vašim kancelarijama tokom prošle godine?

LJUBIĆ: Prošle godine je bilo negdje oko pet tisuća žalbi upućenih instituciji Ombudsmena BiH. Neki predmeti su zahtijevali donošenje preporuka, kao i specijalnih izvještaja. Preporuke, a pogotovo specijalni izvještaji, tretirali su veći broj građana, odnosno veći broj žalbi. To su uglavnom uobičajeni predmeti za ovakve nadležnosti – sporo procesuiranje pred sudovima BiH i neažuran rad uprave. Veliki broj predmeta se odnosio na oblast mirovinsko-penzijskog osiguranja. Bio je jedan veliki broj predmeta i iz radnih odnosa, jer su još uvijek bili na snazi članovi Zakona o radu koji su davali određena prava u entitetima, ali se ta prava nisu realizirala, tako da smo iz te oblasti imali jedan veći broj žalbi. Uz to i sva druga, pojedinačna pitanja za koja su se građani obraćali.

RSE: Vi ste, čini mi se, ovim temama, od kojih ste neke nabrojali, ranije sačinjavali i posebne, specijalne izvještaje.

LJUBIĆ: Jesmo, povodom neimplementacije obaveza iz Zakona o radu Republike Srpske i Zakona o radu Federacije BiH, koji je davao određena prava radnicima na čekanju, na odgovarajući način. Takođe, nažalost, u Bosni i Hercegovini, na svim razinama, vrlo malo se vode statističke analize broja podnijetih i riješenih upravnih predmeta, tako da se dešava da se upravni predmeti rješavaju dosta dugo, a znamo da je vrlo bitno da se oni rješavaju u roku, jer je rok vrlo bitan radi ostvarivanja prava građana. Mi nastojimo neke predmete uzimati po službenoj dužnosti. Mislim da se u narednom vremenu dosta aktivnosti treba zasnivati na tome da institucija radi po službenoj dužnosti i da analizira određena pitanja, kako bi bilo što manje problema, kako bi se što manje kršila ljudska prava građana, posebno u onim segmentima gdje to ne zahtjeva neke novce. Znamo da je loša socijalno-ekonomska situacija podloga za masovnije kršenje ljudskih prava, i što je najbitnije, mislim da taj teret svih ovih reformi, teret loše socijalno-ekonomske situacije, treba nastojati, ako ništa, ravnomjerno rasporediti na sve kategorije stanovništva.

RSE: I sudovi su, nažalost, usko grlo na tom putu pravde.

LJUBIĆ: Nažalost jesu. Građani na pravdu čekaju – imali smo jedan drastičan slučaj – i preko 25 godina. Možda možemo za to dijelom imati razumijevanja zato što je bila u tijeku reforma, ali mislim da sada, kada je izvršen izbor sudaca, jednostavno treba postići dinamiku rješavanja predmeta. Pripremamo jedan specijalni izvještaj – istina, još nije ugledao svjetlo dana – s ciljem da podcrtamo neka pitanja. Ja mislim da treba sagledati dosege reforme i vidjeti šta je dobro, a šta nije dobro u reformi. Ja uvijek upozoravam da bi rezultat ove reforme trebao biti ažurnije procesuiranje predmeta pred sudovima, ali ono čega se moramo plašiti i na šta moramo obratiti pozornost, to je da pravda ne postane skupa i dostupna samo uskom krugu ljudi. Bojim se da se o tome ne vodi dovoljno računa.

RSE: Naveli ste problem Zakona o radu, odnosno njihovih članova koji su svojevremeno ljudima obećavali rješenje njihovog radno-pravnog statusa, ali od toga gotovo da nije bilo ništa. Tu su i drugi problemi, prije svega za povratnike. Na primjer isplata penzija.

LJUBIĆ: Evidentno je da je Bosni i Hercegovini potrebna reforma mirovinskog osiguranja, bez obzira u kojem pravcu. Ova sadašnja situacija kakva je, ne odgovara nikome i ona dugoročno nije održiva. E sad, koji model će Bosna i Hercegovina primijeniti, to je na predstavnicima vlasti da odluče. Mi, znači, djelujemo u pojedinačnim slučajevima. Što se tiče samih povratnika, u Bosni i Hercegovini je stvorena slika, ili se još uvijek stvara, kad slušamo predstavnike vlasti, kako domaće, tako i strane, znači one koji odlučuju u Bosni i Hercegovini i one koji odlučuju o Bosni i Hercegovini, da je povratak završen i da je to sve uspješno. Istina, većina imovine je stavljena na raspolaganje građanima vlasnicima, ali treba reći da su tu velikom dijelu samo ruševine. Prema tome, ne može se na osnovu toga reći kakav je stvarni povratak. Istina, možda je najbolje stanje bilo što se tiče povratka stanova, ali, nažalost, ni tu nije urađeno previše u smislu da se više podstiče i više ohrabruje povratak i ostanak, jer, nažalost, puno stanova je promijenilo vlasnike. Znači, to sve stvara malo drugačiju sliku ove problematike povratka. Dosta je učinjeno, ali dosta toga je i propušteno i slika nije baš toliko ružičasta kao što se u javnosti prikazuje. Mi smo i u prošloj i u ovoj godini obilazili određene prostore, određene općine, i kad vidimo da se i među zaposlenima u institucijama nije puno učinilo, da se nije puno promijenilo, već dapače, te odluke o konstitutivnosti nisu baš daleko odmakle. Sve su to razlozi da se ljudi teško odlučuju na povratak i, nažalost, nije samo problem povratak, problem je, ja mislim, i ostanak onih koji su se vratili. Što se to jasnije kaže, što i predstavnici vlasti jasnije problem sagledaju, mislim da će se to prije riješiti. Jer, jednostavno, stanje nije baš tako sjajno kao što bi neko neobaviješten, kad sluša predstavnike vlasti, mislio.

RSE: Obično i naši i međunarodni predstavnici vlasti kažu – izbor je svakog čovjeka da živi tamo gdje hoće. To je istina, ali oni zaboravljaju da nisu stvorili uslove za tu odluku.

LJUBIĆ: Istina je da mi ne možemo propisati direktivom da se neko vraća ili da treba ostati, ali ako se ne podstiče i ako se ne ohrabruje taj povratak i ostanak, onda je teško očekivati od ljudi da se odluče na takav korak, jer treba puno odvažnosti i hrabrosti da bi čovjek rekao – idem. Ali zato kažem da bi vlast trebala tu puno više da učini. Ne treba biti cilj samo da kažemo – evo, mi smo svima omogućili da se vrate, ako hoće mogu. Situacija je loša, ekonomsko stanje je loše. To treba ravnomjerno rasporediti. Da ne bude na jednoj strani ljudi koji nemaju ništa, a na drugoj strani ljudi koji imaju i previše. Društvo mora pokazati puno više socijalne osjetljivosti, tu ja očekujem da treba pokazati više razumijevanja. Nikoga mi ne možemo prisiljavati, dapače, nikoga ne treba prisiljavati da živi ovdje ili ondje.

RSE: Da, ali tamo gdje želi da živi mora da ima školu za svoje dijete, mora da ima zdravstvenu zaštitu i tako dalje.

LJUBIĆ: Točno. Pogotovo ovoj povratničkoj populaciji treba pokazati puno više senzibiliteta, puno više osjetljivosti za ove svakodnevne probleme, jer je to ipak najranjivija kategorija pučanstva.

RSE: Uglavnom, pomjerio se taj razlog zbog kojeg vam se ljudi sada obraćaju.

LJUBIĆ: U prethodnim godinama su dominirala pitanja povrata imovine, a sad dominiraju druge teme, vezane za radno-pravni status, za mirovinu, znači za svakodnevne probleme na koje ljudi nailaze u dodiru sa javnom administracijom.

RSE: Ohrabrujemo ih da se bore za svoja prava. Ne treba odustajati.

LJUBIĆ: U svakom slučaju je važno ljude uvijek ohrabrivati, jer to neće dati mogućnost administraciji da se uspava, jer često neke stvari nisu skopčane sa materijalnim teškoćama, već se radi o drugačijem pristupu. Ljubaznost i ažurnost u rješavanju predmeta može puno promijeniti sliku stanja ljudskih prava i inače stanja u društvu, što je najbitnije. Mislim da jednostavno treba mijenjati klimu u društvu.

* * * * *

Poziv za verifikaciju stare devizne štednje je uputila i Vlada Republike Srpske. Radmila Mihić, Ministarstvo finansija:

MIHIĆ: Podsjećamo, verifikacija stare devizne štednje kreće 10. avgusta 2005. godine i trajaće do 10. novembra 2005. godine u Republici Srpskoj. Verifikacija se vrši u svim poslovnim prostorijama Agencije za posredničke, informatićke i finansijske usluge (APIF) ili, da pojednostavimo, bivšoj Službi platnog prometa. Ono što je bitno, to je da smo mi u nekim završnim tehničkim pripremama, kako se 10. avgust primiče, već rekli da je putem konzularnih predstavništava i ambasada Bosne i Hercegovine širom svijeta ovaj javni poziv postao dostupan i svim državljanima Bosne i Hercegovine koji žive van BiH. Papirologija je spremna, dakle obrasci i sva druga dokumentacija koja se može naći u svim prostorijama APIF-a. Javni poziv proističe iz uredbe o verifikaciji stare devizne štednje. Ona je opet podzakonski akt Zakona o utvrđivanju i izmirenju unutrašnjeg duga Republike Srpske. Zakonom su iz obaveza za izmirenje stare devizne štednje izostavljene dvije banke – Ljubljanska banka i Invest banka, tako da se ovaj poziv za verifikaciju ne odnosi na vlasnike štednih depozita za ove dvije banke, budući da ovaj problem još uvijek nije regulisan. Vjerujem da je tako i u Federaciji BiH.

RSE: Da, taj dug će se rješavati na drugi način, odnosno sukcesijom.

MIHIĆ: Da, vjerovatno pregovorima o sukcesiji.

RSE: Udruženja starih deviznih štediša su već pozvala građane, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko, da se ne odazivaju ovoj verifikaciji, ali evo ovo je ipak prilika da pružimo ljudima sve informacije, pa neka oni odluče.

MIHIĆ: Sa stanovišta Ministarstva finansija Republike Srpske jako je važno da se verifikuje svaki štedni depozit. Vi znate da u ovom periodu ima mnogo nosilaca stare devizne štednje koji su ostali bez svojih štednih knjižica. Ima, naravno, značajan broj onih koji imaju štedne depozite u različitim bankama, koje je takođe potrebno objediniti. Potrebno je uraditi i ovu verifikaciju da bi se definitivno razgraničila potraživanja koja će izmirivati Republika Srpska i potraživanja koja će izmirivati Federacija BiH. Dakle, više je razloga i mi smatramo da je više koristi zbog koje svi nosioci stare devizne štednje treba da se odazovu na ovaj proces verifikacije, koji traje evo tri mjeseca. Verifikacija može biti obavljena i uz pomoć opunomoćenika, tako da mislimo da to ne bi trebalo da bude problem.

* * * * *

Udruženja deviznih štediša u BiH nezadovoljna su odlukama entitetskih vlada, kao i Vlade Brčko distrikta, da se devizna štednja vraća kao unutrašnji dug. Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja sa sjedištem u Sarajevu, smatra kako ova verifikacija nije ni potrebna:

OMERSOFTIĆ: Šta je suština? Da se ustvari pravi dužnici, odnosno nosioci obaveza po deviznoj štednji građana, a to su banke zemalja nasljednica SFRJ, oslobode ovog duga, dakle da njima ostanu tri milijarde konvertibilnih maraka na raspolaganju, a da se građanima Bosne i Hercegovine (Federacije BiH i Republike Srpske) podijele papirići. Pokušaj te prevare je bio i ranije. Naime, Federacija BiH je bila donijela zakon po kojem je deviznu štednju pretvorila u certifikate koji su se mogli koristiti u procesu privatizacije. Tada je prevara tekla na taj način što su banke pozvale devizne štediše i rekle – dođite da vam upišemo kamate. Kad su ljudi došli da im upišu kamate, uzeli su im lične karte, uzeli su im jedinstveni matični broj i bez znanja štediša to prebacili na certifikate i onda im poslali samo izvještaj kući koliko imaju certifikata na osnovu devizne štednje. Ovu prvu prevaru Ustavni sud Federacije BiH je poništio. Onda su krenuli s ovim drugim – nećemo sada ići kroz privatizaciju, sad ćemo vam to uzeti, reći ćemo da vam mi dugujemo i nećemo vam dati ništa. Za taj zakon, koji je donesen u novembru prošle godine, skupina parlamentaraca je poslala Ustavnom sudu Federacije BiH zahtjev da dá ocjenu njegove ustavnosti. Ustavni sud je bio zakazao javnu raspravu prošlog mjeseca, tačnije 28. jula, i trebalo je da donese odluku, odnosno svoj stav po tom pitanju. Međutim, Parlament Federacije BiH je zamolio Ustavni sud da im da vremena da se oni konsultuju sa MMF-om i OHR-om koji su praktično i donosili taj zakon, da se radi o dosta složenom pitanju i da mole za prostor. Ustavni sud je to uslišao, da bi onda oni išli s ovim zakonom, na prijedlog gospodina Ashdowna koji je im je rekao da požure, da bi se naknadno izvršila verifikacija.

* * * * *

Otvorite Internet stranicu Radija Slobodna Evropa koja je promijenila izgled i adresu. Nova je: slobodnaevropa.org.

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG