Dostupni linkovi

logo-print

Nemoguća je usporedba Srebrenice i „Oluje“


U priopćenju iz Ureda hrvatskog predsjednika Stjepana Mesiža se podsjeća kako je upravo Mesić mnogo puta naglasio potrebu individualnog utvrđivanja odgovornosti za zločine nakon „Oluje“, te pozvao na potpuno funkcioniranje pravne države, što podrazumijeva da će svatko tko se ogriješio o zakon, biti pozvan na odgovornosti i kažnjen.

Tomislav Jakić, savjetnik hrvatskog predsjednika za vanjsku politiku, izjavio je da je Mesićev stav kako zločin u Srebrenici ni na koji način ne može biti usporediv s pojedinačnim zločinima koji su se dogodili nakon vojne akcije „Oluja“, bio vrlo jasno izrečen:

''Nikakve usporedbe između zločina u Srebrenici i zločina koji se nesporno jesu događali nakon operacije 'Oluja', ne može biti. To su dvije neusporedive stvari. Insistiranje predsjednika Tadića na uspostavljanju znaka jednakosti i insistiranje na tome da se i predsjednik Mesić direktno ispriča, a da regionalni lideri to osude, čini nam se da odudara od duha dalje normalizacije prilika na tlu bivše Jugoslavije, a nije ni na tragu razgovora što ih je predsjednik Tadić vodio s predsjednikom Mesićem nedavno u Beogradu.''

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, doktor Vojislav Stanimirović, također tvrdi kako se ono što se dogodilo u Srebrenici ne može uspoređivati sa zločinima nakon „Oluje“. Stanimirović kaže kako je Tadićevu izjavu razumio i kao želju da se prigodom ovogodišnjeg obilježavanja te vojne akcije, koja se u Hrvatskoj slavi i kao državni praznik, kaže ono što u takvim prilikama do sada nije bilo rečeno. A to je, dodaje Stanimirović, da su tada nad Srbima počinjeni i zločini:

''Mislim da je predsjednik Tadić imao potrebu da kaže da bi se za vrijeme obilježavanja desete godišnjice „Oluje“ trebalo nešto reći i o žrtvama Srbima koji su stradali za vrijeme „Oluje“, a posebno nakon „Oluje“, kada je najveći broj nevinih ljudi stradao. Poruka predsjednika Tadića je da se neka riječ na desetoj godišnjici „Oluje“ kaže i o žrtvama Srbima, što nije bio slučaj prošle godine, kako nam je potvrdio naš saborski zastupnik koji je bio prisutan. Rekao je da je to jedna nacionalna proslava, a ne državni praznik.''

Poznati pravni stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, doktor Ivo Josipović, objašnjava zašto nije moguće uspoređivati Srebernicu sa zločinima nakon „Oluje“. On kaže kako je nesumnjivo da je „Oluja“ bila vojna akcija, koja je i po međunarodnom pravu dopuštena i legitimna, dok je zločin u Srebrenici posljedica srpske agresije, što je pak, protivno međunarodnom pravu. No, to, kaže Josipović, nisu i jedine razlike:

''Srebrenice je pokolj i genocid i ona je kvalificirana kao genocid. Presude pred Haškim sudom kažu da je riječ o genocidu. S druge strane, nedvojbeno je da su se i tokom Domovinskog rata sa hrvatske strane dogodili zločini. Oni, istina, jesu kvalificirani kao teško kazneno djelo i pred Haškim sudom. Oni se ne mogu porediti sa genocidom u kojem je oko 8.000 poginulih. Osim toga, predmeti koji se odnose na 'Oluju', još nisu predviđeni. Vidjećemo kakva će biti konačna kvalifikacija.''

*****

Hrvatski predsednik Stjepan Mesić trebalo bi da se u Krajini pokloni žrtvama „Oluje“ - sa ovim stavom srpskog predsednika Borisa Tadića uglavnom su saglasani predstavnici političkog života i Srba izbeglih iz Krajine. Desetogodišnjica vojne akcije „Oluja“ u Srbiji protiče u raspravama o tome nad kim je počinjen najveći zločin, kao i da li je veća tragedija Srebrenica ili Krajina.

Različiti po mnogim pitanjima, u kabinetu srpskog predsednika i premijera ne razmimoilaze se u odnosu prema ¨Oluji¨. Savetnik predsednika Borisa Tadića, Branko Radujko:

¨Hrvatska 'Oluju' posmatra kao nešto što je pozitivno i vrlo važno za njenu državnost i ne govori o onome što je praktična konsekvenca te akcije, a to je etničko čišćenje.¨

Portparol premijera Vojislava Koštunice, Andreja Mladenović:

¨Nije ni nama lako da, zaista, neke stvari koje su se dešavale u prošlosti na taj način pravim imenom nazovemo, a mi smo ih nazvali i time očekujemo da to urade i svi ostali.¨

Onima, koji deceniju traže svoj mir u izbegličkim kampovima, politička definisanja događaja iz avgusta 1995. godine, malo znače.

¨Nikome u životu ne bih poželela da sazna šta znači reč izbeglica. Dolaziš negde gde nemaš ništa, u jednoj sobi, koja ima 12-13 kvadrata, i započinješ neki novi život, od nule, ali život koji nema budućnosti ni nade.¨

Međutim, i sami predstavnici izbeglih krajiških Srba ne smatraju da bi se na desetogodišnjicu egzodusa trebalo prevashodno baviti sudbinama onih koji su u ¨Oluji¨ sve izgubili. Predstavnik ratnih vojnih invalida, Rade Čubrilo:

¨Pričaju se svakakve priče. Bilo ovo, bilo ono. Nema sumnje da je ovaj zločin, najveći genocid posle drugog svetskog rata, počinjen nad Srbima, a ne, kako se to pričalo do skoro, nad muslimanima.¨

U kabinetu srpskog predsednika Borisa Tadića je potvrđeno da će prisustvovati parastosu poginulima u ¨Oluji¨ koji će za dva dana u Crkvi svetog Marka, služiti najverovatnije patrijarh Pavle. Tadićev savetnik, Branko Radujko, kaže kako ne veruje da bi poziv predsednika Srbije hrvatskom kolegi Stjepanu Mesiću, da u odnosu na zločine u ¨Oluji¨ zauzme stav kakav je on zauzeo prema Srebrenici, mogao uticati na pogoršanje odnosa dve države:

¨Iz nekoliko razloga: jedan je i da se o ovim temama razgovara u direktnim susretima i da su drugačija mišljenja ispoljena i tokom direktnih susreta.¨

Predsednik Fonda za političku izuzetnost Sonja Liht usprotivila se poređenju zločina:

¨Mislim da je to, pre svega, ružno!¨

Posebno je kritikovala Stjepana Mesića, zbog izjave da je srebrenički zločin najveći zabeležen na jugoslovenskim prostorima:

¨Srebrenica je, neosporno, bila jedan ogroman zločin. Ali da predsednik Mesić dozvoli sebi da kaže da je to bio najveći zločin na prostoru na kojem se desio koncentracioni logor Jasenovac, koji je ubeležen kao jedan od najvećih logora u istoriji holokausta! Govoriti o tome da je nešto bilo najveće je, po sebi, neizvodljivo.¨
XS
SM
MD
LG