Dostupni linkovi

logo-print

Novo evidentiranje stare štednje


Jedan od najneizvjesnijih ratova u bosansko-hercegovačkom miru vode ljudi čiji je novac, uglavnom stečen teškom mukom, nestao bez traga. Bezbroj protestnih okupljanja, pisama, dokumenata, traženja i jadanja ostalo je samo kao uspomena na jedno oduzeto ljudsko pravo. Svi žele samo jedno:

„Da mi nadležni vrate pošteno zarađene novce, ulagane decenijama na štednju! Nemam dinara, bez posla, bez štednje, bez imovine! Ovo je lična imovina, ovo je moja njiva! Ja na asfaltu ne mogu orati i imati kruh!“

I tako godinama. Istina, bilo je pokušaja, ali više „u obliku magle“, da se tuđe vrati. Naprimjer, u procesu privatizacije stara devizna štednja je upisana u obezvrijeđene certifikate, a zatim je proglašena za javni dug. Ovih ljetnih dana, vlade entiteta i Brčko Distrikta su pozvale građane da svoju deviznu štednju verifikuju. Jedan od razloga, prema riječima Tihomira Ćurka, iz Ministarstva finansija federalne Vlade bi bio:

„Da uskladi sva ta potraživanja, odnosno da se konačno utvrdi koliko ima stare devizne štednje, odnosno, da stara devizna štednja verificiranjem postane unutrašnji dug Federacije. Građani će dobiti potvrdu koja će biti pravni temelj za prava prema obveznicima ili za isplatu u gotovini, tako da ćemo tačno znati iznos stare devizne štednje kojom raspolažu građani.“

Sasvim suprotno mišljenje imaju članovi Udruženja građana za zaštitu devizne štednje. Predsjednica ove organizacije sa sjedištem u Sarajevu, Amila Omersoftić:

„Verifikacije nema, a nije ni potrebna. Ta verifikacija znači: dovesti građana pred šalter neke ustanove, gdje će potpisati dokumenat kojim će pristati na prevaru. Dakle, pod tom „verifikacijom“ pokušava se prevariti pravno nepismene građane da daju saglasnost da im se otme ta imovina, devizna štednja, odnosno da pristanu da prenesu obavezu banaka i pet sljednica bivše Jugoslavije na Federaciju, odnosno Republiku Srpsku.“

Unutrašnji dug po osnovu stare devizne štednje u Federaciji iznosi milijardu i 100 miliona, a u RS oko 800 miliona. To su procjene. Planirano je da se manji dio otplati u gotovini, navodi Radmila Mihić, Ministarstvo finansija RS:

„Drugi dio izmirenja je planiran u dugoročnim obveznicama. To su obveznice na duži vremenski period, do 40 godina, međutim, još uvijek, budući da pripremamo amandmane na Zakon o načinu utvrđivanju izmirenja unutrašnjeg duga, ne bih precizirala na koji vremenski period će biti izdavane obveznice.“

I u Federaciji se nadaju kraćem vremenskom roku za realizaciju obveznica, ističe Tihomir Ćurak:

„Mislim da je bila zakazana rasprava na Ustavnom sudu, pa je bila odgođena za septembar. Koji će to rok biti? On je sada 50 godina – pretpostavljam da bi Ustavni sud mogao odlučiti drugačije.“

Amila Omersoftić:

„To je nemoral kakav se već odavno nije vidio. Ja mislim da od Drugog svjetskog rata Evropa i dio razvijenog svijeta u kojem se mi krećemo ne pamti takvu brutalnu prevaru vlasti, niti maltretiranje vlastitih građana u ime i za račun nekih trećih ljudi. To vežemo isključivo za kriminal zakonodavaca, odnosno onih koji ih prisiljavaju da to urade. 'Mi to vama ne možemo vratiti' jednako je onom 'Mi to vama hoćemo oteti'. Eto zašto smo protiv.“

Građani mogu odlučiti:

1. hoće li se odazvati pozivu za verifikaciju stare devizne štednje, koja će u RS i Brčko Distriktu trajati od 10. avgusta do 10. novembra, a u Federaciji od 12. septembra do 31. decembra ove godine,
2. mogu se odazvati proglasu svojih udruženja da bojkotuju novo evidentiranje i
3. da jad utope u stihovima državi i svojoj ušteđevini:

„Spremili smo čelične okove
Da za noge vežemo državi,
Jer nam ona naturi lopove,
A štediše u bijedi ostavi...“
XS
SM
MD
LG