Dostupni linkovi

Dobra saradnja pravosuđa u istragama ratnih zločina


Problem ratnih zločina je problem čitavog regiona, a cilj je isti - privođenje pravdi samih izvršilaca. I već zbog same te činjenice, regionalna saradnja predstavlja neophodnost, kaže u izjavi za naš prgoram specijalni tužilac za ratne zločine u Srbiji Vladimir Vukčević. On napominje da je početkom godine sa Državnim odvjetništvom Hrvatske, a 1. jula i sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine, potpisan sporazum o saradnji, kao i da postoji saradnja za UNMIK pravosuđem na Kosovu. Vukčević ističe da je reč o vrlo značajnim sporazumima i to ovako objašnjava:

“Masa izvršilaca tih krivičnih dela se nalazi u Srbiji, a masa svedoka je na terotorijama gde mi teško dolazimo. Prema tome, bez te saradnje u regionu nema tu postizanja bilo kakvih evidentijih rezultata.”

Problem državljanstva u gonjenju ratnih zločinaca predstavlja posebno otežavajuću okolnost, smatra Vukčević, jer ustavi Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ne predviđaju izručenje svojih državljana drugim državama izuzev Haškom tribunalu. U tom smislu kao primer prevazilaženja ovog problema Vukčević navodi sledeći slučaj:

“Na primeru ‘Škorpiona’, gde smo mi pokrenuli pokrenuli postupak protiv sedam lica, jedno od tih lica je uhapšeno u Hrvatskoj upravo po našem zahtevu i sada je u toku istraga pred njihovim sudovima, a mi smo im dali dosta te logistike.”

Predsednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić smatra da saradnja tužilaštava za ratne zločine u regionu neretko nadilazi odnose među vodećim političkim zvaničnicima ovih zemalja. On napominje da političari često kada su u pitanju ratni zločini igraju dvostruku igru:

“S jedne strane daju zeleno svetlo tužiocima da rade ili raznim radnim grupama, a s druge strane, oni kad se obraćaju svojoj javnosti zastupaju često tvrde stavove udvarajući se nacionalističkim glasačima.”

Istovremeno, Vladimir Vukčević navodi još jedan primer saradnje u slučaju Lora kada je hrvatski državni odvjetnik Mladen Bajić boravio u Beogradu sedam dana i saslušao sve svedoke iz Srbije. Vukčević takođe najavljuje mogućnost da hrvatski državni odvjetnik poseti Beograd i zbog slučaja ubistva srpskih civila u Osijeku u drugoj polovini 1991. i tokom 1992. Godine, za koje je osumnjičen Branimir Glavaš.

“Gospodin Bajić je ponudio da on dođe ovde, a saradnja se odvija u tome da mi prikupimo šta imaju naše službe, naš MUP, naša vojna obaveštajna služba, vezano za slučajeve ratnih zločina izvršenih na području Osijeka.”

Ovako dobra saradnja delimično je rezultat činjenice da je međunarodna zajednica pomogla rad tužilaštava za ratne zločine, ali i pritisaka na političare da se najpre rastereti Haški tribunal a potom i raščiste pitanja odgovornosti za zločine u regionu, ističe Dušan Janjić, i podvlači.

“Što se tiče domaćih političara, da je to njima ostavljeno sigurno da bi puno bilo nacionalističke retorike, bilo bi neke razmene mišljenja a sigurno ne bi bilo ovako intenzivne saradnje.”

Naposletku Vladimir Vukčević zaključuje da, i pored još uvek isprepletanih osećanja kod javnog mnenja, lagano sazreva svest da su zločini počinjeni i da zločinci moraju odgovarati.

“Čini mi se da se izmenila svest i da je sad većina na ovoj drugoj strani, to jest da smatraju da se radi o zločincima.”

*****

Hrvatske vlasti zadovoljne su postignutom razinom suradnje sa tužiteljstvom i pravosuđem u Srbiji. Poseban je pomak napravljen u pronalaženju i komuniciranju sa svjedocima ratnih zločina. Zadovoljava i suradnja na otkivanju počinitelja ratnih zločina nad Hrvatima.

Suradnja sa srbijanskim pravosuđem na istragama i procesuiranju ratnih zločina odvija se izuzetno dobro, kazala je ministrica pravosuđa u hrvatskoj Vladi, Vesna Škare Ožbolt:

''Ona je svakim danom sve bolja i bolja, budući da neki predmeti zahtijevaju suradnju, posebno na području državnih odvjetništava i samih sudova koji ispituju svjedoke i saslušavaju stranke po zahtjevu druge države. Suđenje Ovčara pokazuje da suradnja između samih sudova teče dobro, a suradnja između Tužiteljstva Srbije i Državnog odvjetništva Hrvatske mislim da je izuzetno dobra.''

Kako to konkretno izgleda? U Hrvatskoj su iznova aktualizirana umorstva osječkih Srba u jesen 1991. godine. ''Tijekom vođenja izvida u vezi tih ubojstava već smo surađivali sa pravosudnim tijelima u Srbiji'', kaže zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel, koji u Državnom odvjetništvu pokriva ratne zločine:

''Tamo se nalaze neki svjedoci koji su došli u Hrvatsku i dali iskaz istražnom sucu. To je jedan od oštećenika u tom predmetu. Takođe je glavni državni odvjetnik zatražio od tužitelja za ratne zločine da ga obavijesti da li ima dokumentaciju ili neka druga saznanja koja bi mogla pomoći u otkrivanju počinitelja tih kaznenih dijela na području Osijeka. Mislim da je ta suradnja zadovoljavajuća. Vidjećemo u kojem će pravcu krenuti izvidi kod nas i da li će imati potrebe i za neposrednim kontaktima i odlascima radi ispitivanja osoba.''

Slučaj Lora bio je jedan od prvih predmeta suradnje nakon potpisivanja sporazuma između hrvatskog Državnog odvjetništva i srbijanskog Tužilaštva. U Srbiji je boravio zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu, koji vodi taj slučaj, kaže Novosel:

''Prisustvovao je i ispitivanjima u Srbiji i, prema onome što mi znamo, suradnja je bila u redu i korektna. On je obavio poslove koje je trebao obaviti u tom predmetu. Što se tiče svjedoka i pribavljanja drugih dokaza, suradnja je također dobra.''

Opsežni razgovori sa potencijalnim svjedocima u slučaju Lora obavljeni su i u Trebinju, u Bosni i Hercegovini. Bez prevelike medijske pozornosti odvija se i dobra suradnja hrvatskog Državnog odvjetništva i srbijanskog Tužilaštva u slučajevima ratnih zločina u Hrvatskoj gdje su žrtve bile osobe hrvatske nacionalnosti:

''Mislim da nema nikakvih zapreka, a podatke koje smo tražili, dobili smo. Mislim da tu postoji reciprocitet. Ako imate dobru suradnju na jednoj strani, imate dobru suradnju i na strani drugoj.''
XS
SM
MD
LG