“Aferim i sretno UNESCO”, stoji na plakatima koji su osvanuli u starom dijelu grada dva dana nakon što je Mostar konačno dobio potvrdu o upisu na listu svjetske kulturne baštine. Baš tako se i Mostarci danas osjećaju, kaže za naš radio, Mirsad Pašić, čuveni mostarski skakač, kojeg smo zatekli kako podučava mlade letače skokovima sa Starog mosta:
“To je blago BiH, jedan simbol koji je prije 450 godina napravljen, bio srušen, sada je obnovljen. Na sreću našu ušao je sada u UNESCO-ovu zaštitu.”
Most je obnovljen i zaštićen, zaključuje Pašić, na radost svih Mostaraca. Da je ranije bio na listi, možda ga ne bi srušili, sa sjetom nastavlja i podsjeća kako se za granatiranje Dubrovnika odgovara i u Hagu:
“Jer da je bila zastava UNECO-a na njemu, vjerovatno ovi idioti koji su pucali na Stari most, možda bi i njihova svijest proradila. Ali, što je tu je. Most je tu, ušao je u UNESCO - i šta sada. Mi Mostarci presrećni.”
A upis, u Mostaru iako je za mnoge bio neupitan jer je obnova Starog vršena pod nadzorom UNESCO-a, raspravljalo se više od četiri sata na sjednici u Durbanu. Različiti politički i ekonomski interesi zemalja članica, posebno u jugoistočnoj Evropi, učinili su upis do samog kraja neizvjesnim. Rasprava da li treba Stari most proglasiti samo simbolom mira, ali ne i spomenikom kulture, na kraju su odbačeni, zbog čega je stara mostarska jezgra ravnopravno primljena u društvo najznačajnijih i postala prvim spomenikom BiH kojeg je svijet i zvanično prepoznao.
U obrazloženju UNESCO-a navodi se kako je Stari most sa starom jezgrom, sa svojim predotomanskim, istočnootomanskim, mediteranskim i zapadnoevropskim arhitektonskim osobinama izvanredan primjer multikulturalnog gradskog naselja. Obnovljeni Stari most i mostarski stari grad simboli su pomirenja, međunarodne suradnje i suživota različitih kulturalnih, etničkih i religijskih zajednica. Iz Durbana, za naš radio, mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić:
“Nadam se da je to grad Mostar i zaslužio i da su sada pred nama neki novi, bolji dani i da ćemo ispuniti sve ono što smo uzeli na sebe kao obavezu i da ćemo čuvati i njegovati kulturnu baštinu koju su nam prethodne generacije ostavile.”
Za Mostar, koji se dva puta ni u Jugoslaviji, ali ni u poratnom periodu nije uspio za upisivanje na UNESCO-ov popis, ozbiljan posao sada tek počinje. Odredbe čuvanja spomenika sa UNESCO-ova popisa zahtijevaju osnivanje fonda na državnoj razini za održavanje spomenika, stalnu zaštitu historijskog urbanog okružja Mostara, promjenu nekoliko zakona. To su i procesi koje će za mnoge biti bolni, poput povratka privatnih korisnika poslovnih prostora u starom dijelu gradu, koji je danas gotovo jednonacionalan, te jasna namjena korištenja objekata u zaštićenoj jezgri. Semin Temim, Turistička zajednica grada Mostara:
“Mi mislimo da će dolazak UNESCO-a sigurno te stvari pokrenuti - vezano i za određene sadržaje u Starom gradu, znači za otvaranje i određenih muzeja, razrađivanje određenih objekata. Znači da Stari grad bude upravo onakav kakav je nekad i bio.”
A da se od turizma u Mostaru može dobro živjeti, potvrdili su nam korisnici objekta u Starom gradu, čiji je promet posljednja dva dana naglo porastao. Ipak, s druge strane, priznaju kako se određene stvari moraju promijeniti:
“Do ljudi je opet, nije do kamena. Sve je super, evo. Kako se mi budemo urbano ponašali, tako će nam i biti.”
“Od toga bismo svi profitirali. A naša obaveza je naravno da budemo gostoprimljivi, da budemo čisti, da budemo kulturni.”
Koliko su nositelji vlasti spremni na ispunjenje svih postavljenih uslova, ali i vrijedni povjerenja koje je UNESCO ukazao Mostaru i BiH, pokazat će vrijeme. Mostarski gradonačelnik se nada kako će od sada u cijelom projektu biti manje politikanstva, više znanosti i dobre volje, jer već na slijedećem godišnjem zasjedanju Odbora za svjetsko naslijeđe treba izvijestiti što je sve učinjeno na zaštiti i upravljanju starom jezgrom. Utješno zvuči kako se u gradu koji je još uvijek u mnogim segmentima podijeljen posljednja dva dana ipak raduje zajedno.
“To je blago BiH, jedan simbol koji je prije 450 godina napravljen, bio srušen, sada je obnovljen. Na sreću našu ušao je sada u UNESCO-ovu zaštitu.”
Most je obnovljen i zaštićen, zaključuje Pašić, na radost svih Mostaraca. Da je ranije bio na listi, možda ga ne bi srušili, sa sjetom nastavlja i podsjeća kako se za granatiranje Dubrovnika odgovara i u Hagu:
“Jer da je bila zastava UNECO-a na njemu, vjerovatno ovi idioti koji su pucali na Stari most, možda bi i njihova svijest proradila. Ali, što je tu je. Most je tu, ušao je u UNESCO - i šta sada. Mi Mostarci presrećni.”
A upis, u Mostaru iako je za mnoge bio neupitan jer je obnova Starog vršena pod nadzorom UNESCO-a, raspravljalo se više od četiri sata na sjednici u Durbanu. Različiti politički i ekonomski interesi zemalja članica, posebno u jugoistočnoj Evropi, učinili su upis do samog kraja neizvjesnim. Rasprava da li treba Stari most proglasiti samo simbolom mira, ali ne i spomenikom kulture, na kraju su odbačeni, zbog čega je stara mostarska jezgra ravnopravno primljena u društvo najznačajnijih i postala prvim spomenikom BiH kojeg je svijet i zvanično prepoznao.
U obrazloženju UNESCO-a navodi se kako je Stari most sa starom jezgrom, sa svojim predotomanskim, istočnootomanskim, mediteranskim i zapadnoevropskim arhitektonskim osobinama izvanredan primjer multikulturalnog gradskog naselja. Obnovljeni Stari most i mostarski stari grad simboli su pomirenja, međunarodne suradnje i suživota različitih kulturalnih, etničkih i religijskih zajednica. Iz Durbana, za naš radio, mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić:
“Nadam se da je to grad Mostar i zaslužio i da su sada pred nama neki novi, bolji dani i da ćemo ispuniti sve ono što smo uzeli na sebe kao obavezu i da ćemo čuvati i njegovati kulturnu baštinu koju su nam prethodne generacije ostavile.”
Za Mostar, koji se dva puta ni u Jugoslaviji, ali ni u poratnom periodu nije uspio za upisivanje na UNESCO-ov popis, ozbiljan posao sada tek počinje. Odredbe čuvanja spomenika sa UNESCO-ova popisa zahtijevaju osnivanje fonda na državnoj razini za održavanje spomenika, stalnu zaštitu historijskog urbanog okružja Mostara, promjenu nekoliko zakona. To su i procesi koje će za mnoge biti bolni, poput povratka privatnih korisnika poslovnih prostora u starom dijelu gradu, koji je danas gotovo jednonacionalan, te jasna namjena korištenja objekata u zaštićenoj jezgri. Semin Temim, Turistička zajednica grada Mostara:
“Mi mislimo da će dolazak UNESCO-a sigurno te stvari pokrenuti - vezano i za određene sadržaje u Starom gradu, znači za otvaranje i određenih muzeja, razrađivanje određenih objekata. Znači da Stari grad bude upravo onakav kakav je nekad i bio.”
A da se od turizma u Mostaru može dobro živjeti, potvrdili su nam korisnici objekta u Starom gradu, čiji je promet posljednja dva dana naglo porastao. Ipak, s druge strane, priznaju kako se određene stvari moraju promijeniti:
“Do ljudi je opet, nije do kamena. Sve je super, evo. Kako se mi budemo urbano ponašali, tako će nam i biti.”
“Od toga bismo svi profitirali. A naša obaveza je naravno da budemo gostoprimljivi, da budemo čisti, da budemo kulturni.”
Koliko su nositelji vlasti spremni na ispunjenje svih postavljenih uslova, ali i vrijedni povjerenja koje je UNESCO ukazao Mostaru i BiH, pokazat će vrijeme. Mostarski gradonačelnik se nada kako će od sada u cijelom projektu biti manje politikanstva, više znanosti i dobre volje, jer već na slijedećem godišnjem zasjedanju Odbora za svjetsko naslijeđe treba izvijestiti što je sve učinjeno na zaštiti i upravljanju starom jezgrom. Utješno zvuči kako se u gradu koji je još uvijek u mnogim segmentima podijeljen posljednja dva dana ipak raduje zajedno.
