Članovi Komisije za reformu odbrane na posljednjem zasjedanju nisu uspjeli usaglasiti konačni izgled vojnih struktura u Bosni i Hercegovini. U Stranci demokratske akcije kažu da nisu htjeli da pristanu na rješenja u setu zakona o odbrani kojima se i dalje insistira na opstajanju nacionalnih komponenti unutar oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Član Glavnog odbora SDA, Tarik Sadović:
“Za SDA je neprihvatljivo da u budućem zakonu o odbrani postoje nazivi HVO, Vojska RS, Armija BiH. Ti nazivi asociraju da nije riječ o jedinstvenoj vojsci. Također, pojedine jedinice do nivoa puka mogu slijediti tradicije u historijskom, pa ako hoćete i u nacionalnom smislu, ali da to ne bude na način da to budu faktori razgradnje i destrukcije oružanih snaga BiH.”
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Nikola Radovanović, kazao je da su sva rješenja koja su bila predviđena da idu iz Komisije u vidu nacrta zakona o odbrani i zakona o službi u oružanim snagama BiH u potpunosti u skladu sa mandatom Komisije prema odluci Visokog predstavnika od 31. decembra prošle godine:
“Tom odlukom je traženo od Komisije da predloži rješenja, i ona jesu predložena - da se ukinu entitetska ministarstva, da se ukinu komande na entitetskom nivou, odnosno zajedničko komandovanje Vojske Federacije i Vojske RS-a, da se razvije i uspostvai jedan budžet, da se utvrde rješenja koja će dovesti do profesionalnih oružanih snaga. Ja mogu re kad je riječ o regrutaciji i rezervi da pretpostavke od kojih je krenula Komisija i ugradila u rješenje polaze od toga da se ukida regrutacija i da se uspostavlja aktivna rezerva.”
Problem u radu Komisije posebno je izazvalo i pitanje profesionalizacije vojske i ukidanja regrutacije. Tarik Sadović kaže kako to nisu sporna pitanja, ali da se moraju dovesti u korelaciju sa sistemima odbrane u Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori:
“Vojni ankes Dejtonskog sporazuma i Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja reguliraju pitanje balansa vojnih efektiva u regionu. Zašto BiH treba, npr. da ukine regrutaciju, a Srbija i Hrvatska ne moraju. BiH nije izolovano ostrvo na kojem se mogu praviti vojni eksperimenti.”
Kopredsjedavajući Komisije za reformu odbrane Rafi Gregorijan kaže da je opšti koncept reforme vojnih struktura u Bosni i Hercegovini zamišljen kroz profesionalizaciju oružanih snaga. On tvrdi kako je u povodu toga razgovarao i sa zvaničnicima vojnih struktura o toku reforme odbrane u Hrvatskoj, te da uskoro planira da o tome razgovara i sa predstavnicima Srbije i Crne Gore:
“Procesi reforme odbrane koji se odvijaju u tim zemljama su komplementarni sa naporima u reformi odbrane u Bosni i Hercegovini.
Rad Komisije za reformu odbrane je ustvari rad na tehničkim pitanjima i oni kocepti koje smo do sada razvili i dalje ostaju na snazi onakvi kakvi jesu. Opšti koncept jeste da uspostavimo isključivo profesionalne snage u Bosni i Hercegovini.”
Predsjednik Izvršnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Nebojša Radmanović, smatra da kompromis oko vojnih struktura nije postignut zato što se kriza u odnosima vladajućih stranaka prenijela sa zajedničkih institucija i u Komisiju za reformu odbrane:
“Jasno je da se nacionalne stranke koje vladaju BiH i koje su dovele BiH u ovakvu situaciju ne mogu više dogovoriti ni oko toga. I pitanje je kako će se to sve ukupno završavati. Ali SNSD ostaje kod svog stava da je potrebna, dugoročno gledano, demilitarizacija, ali u ovoj fazi profesionalizacija oružanih snaga u BiH.”
Potpredsjednik Socijademokratske partije, Slobodan Popović:
“Mora se definisati. Ne mogu se za jednu ozbiljnu stvar, kakva je reforma vojske, mijenjati svakih 15 dana principijelne postavke. Prvo, ne znaš šta se šta se traži, pa onda ne znaš šta oni hoće, jer se to ’mi hoćemo’ mijenja stalno.”
Komisija za reformu odbrane u Bosni i Hercegovini svoj rad prekinula je u subotu. Među članovima Komisije je dogovoreno da se ne daju izjave za javnost. Zvanično je iz štaba NATO-a u Sarajevu saopšteno da je Komisija postigla značajan napredak o brojnim pitanjima, te da je do prekida u radu došlo kako bi se održale završne političke konsultacije na visokom nivou. Saopšteno je i kako Komisija predviđa da će rad na izradi nacrta zakona biti uskoro završen.
“Za SDA je neprihvatljivo da u budućem zakonu o odbrani postoje nazivi HVO, Vojska RS, Armija BiH. Ti nazivi asociraju da nije riječ o jedinstvenoj vojsci. Također, pojedine jedinice do nivoa puka mogu slijediti tradicije u historijskom, pa ako hoćete i u nacionalnom smislu, ali da to ne bude na način da to budu faktori razgradnje i destrukcije oružanih snaga BiH.”
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Nikola Radovanović, kazao je da su sva rješenja koja su bila predviđena da idu iz Komisije u vidu nacrta zakona o odbrani i zakona o službi u oružanim snagama BiH u potpunosti u skladu sa mandatom Komisije prema odluci Visokog predstavnika od 31. decembra prošle godine:
“Tom odlukom je traženo od Komisije da predloži rješenja, i ona jesu predložena - da se ukinu entitetska ministarstva, da se ukinu komande na entitetskom nivou, odnosno zajedničko komandovanje Vojske Federacije i Vojske RS-a, da se razvije i uspostvai jedan budžet, da se utvrde rješenja koja će dovesti do profesionalnih oružanih snaga. Ja mogu re kad je riječ o regrutaciji i rezervi da pretpostavke od kojih je krenula Komisija i ugradila u rješenje polaze od toga da se ukida regrutacija i da se uspostavlja aktivna rezerva.”
Problem u radu Komisije posebno je izazvalo i pitanje profesionalizacije vojske i ukidanja regrutacije. Tarik Sadović kaže kako to nisu sporna pitanja, ali da se moraju dovesti u korelaciju sa sistemima odbrane u Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori:
“Vojni ankes Dejtonskog sporazuma i Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja reguliraju pitanje balansa vojnih efektiva u regionu. Zašto BiH treba, npr. da ukine regrutaciju, a Srbija i Hrvatska ne moraju. BiH nije izolovano ostrvo na kojem se mogu praviti vojni eksperimenti.”
Kopredsjedavajući Komisije za reformu odbrane Rafi Gregorijan kaže da je opšti koncept reforme vojnih struktura u Bosni i Hercegovini zamišljen kroz profesionalizaciju oružanih snaga. On tvrdi kako je u povodu toga razgovarao i sa zvaničnicima vojnih struktura o toku reforme odbrane u Hrvatskoj, te da uskoro planira da o tome razgovara i sa predstavnicima Srbije i Crne Gore:
“Procesi reforme odbrane koji se odvijaju u tim zemljama su komplementarni sa naporima u reformi odbrane u Bosni i Hercegovini.
Rad Komisije za reformu odbrane je ustvari rad na tehničkim pitanjima i oni kocepti koje smo do sada razvili i dalje ostaju na snazi onakvi kakvi jesu. Opšti koncept jeste da uspostavimo isključivo profesionalne snage u Bosni i Hercegovini.”
Predsjednik Izvršnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Nebojša Radmanović, smatra da kompromis oko vojnih struktura nije postignut zato što se kriza u odnosima vladajućih stranaka prenijela sa zajedničkih institucija i u Komisiju za reformu odbrane:
“Jasno je da se nacionalne stranke koje vladaju BiH i koje su dovele BiH u ovakvu situaciju ne mogu više dogovoriti ni oko toga. I pitanje je kako će se to sve ukupno završavati. Ali SNSD ostaje kod svog stava da je potrebna, dugoročno gledano, demilitarizacija, ali u ovoj fazi profesionalizacija oružanih snaga u BiH.”
Potpredsjednik Socijademokratske partije, Slobodan Popović:
“Mora se definisati. Ne mogu se za jednu ozbiljnu stvar, kakva je reforma vojske, mijenjati svakih 15 dana principijelne postavke. Prvo, ne znaš šta se šta se traži, pa onda ne znaš šta oni hoće, jer se to ’mi hoćemo’ mijenja stalno.”
Komisija za reformu odbrane u Bosni i Hercegovini svoj rad prekinula je u subotu. Među članovima Komisije je dogovoreno da se ne daju izjave za javnost. Zvanično je iz štaba NATO-a u Sarajevu saopšteno da je Komisija postigla značajan napredak o brojnim pitanjima, te da je do prekida u radu došlo kako bi se održale završne političke konsultacije na visokom nivou. Saopšteno je i kako Komisija predviđa da će rad na izradi nacrta zakona biti uskoro završen.
