Dostupni linkovi

logo-print

Nastavljaju se razgovori o ratnoj odšteti


Krajem ovog mjeseca u Konavlima će se ponovo sastati najviši državni funkcioneri Crne Gore i Hrvatske, predsjednici i premijeri Filip Vujanović i Stjepan Mesić, te Milo Đukanović i Ivo Sanader, gdje će se razgovarati o ratnoj odšteti koju će Crna Gora isplatiti Hrvtskoj za dubrovačko ratište. Luka Korda, gradonačelnik Konavala, procjenjuje da je riječ o šteti od 100 miliona eura. Međutim, sama najava, nakon posjete Mesića, da će Crna Gora prihvatiti da plati ratnu odštetu, osim pozitivnih, izazvala je i oštre reakcije dijela javnosti.

Grupa za promjene smatra da je riječ o pokušaju bježanja od utvrđivanja sopstvene odgovornosti za dubrovačko ratište, dok prosrpske opozicione stranke kažu da je reparacija dio političke kampanje za nezavisnost i upozoravaju da to povlači brojne implikacije. Prema mišljenju visokog funkcionera Narodne stranke, Dragana Šoća u usko pravnom smislu Crna Gora nema legitimitet za donošenje jedne takve odluke jer nije međunarodno priznata država, ali i dodaje:
s
«To je usko pravno posmatrano. Razumije se, Crna Gora ima svoj budžet i ona može da donese odluku da iz toga budžeta plati kome šta hoće. Tako da u nekom širem pravnom smislu mogla bi da se donese odluka da se Hrvatskoj i njenim građanima isplati na ime odštete za nešto ili po građanskim tužbama ili po zahtjevima, nekakav iznos novca kao što je to moguće u bilo kom regularnom građansko-pravnom postupku.“

I profesor međunarodnog prava iz Beograda Vojin Dimitrijavić smatra da je dogovor Crne Gore sa Hrvatskom o isplati ratne štete proizvoljan, jer Crna Gora nije međunarodno priznata država, navodeći da je jedina šteta koja prijeti državnoj zajednici odluka Međunarodnog suda pravde povodom genocida u Bosni i Hercegovini. Dragan Šoć o tome kaže:

«Neminovno je da takav čin sigurno jača političke pozicije svih onih koji traže takvu vrstu odštete pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Isplata ratne odštete je pretpostavka da je postojao rat, da je postojala agresija. Sigurno da će u političkom smislu takav potez eventualno, da bi dao dodatnu, određenu težinu argumantima tužbe. Naravno, trebalo bi sada provjeriti kod ljudi koji su zaista eksperti za međunarodno pravo koliko bi taj politički čin imao i pravnu težinu u tim sporovima.“

Na drugoj strani, Slobodan Franović, predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta, kaže da je tužba pred Međunarodnim sudom u Hagu protiv Srbije i Crne Gore odvojena od ovog slučaja:

«Mogu da kažem da ja očekujem da će ovo barem imati neke pozitivne implikacije u tom smislu, da će potaknuti ovaj proces i na drugim stranama, da bi mogao da potakne. Što se tiče same odluke Međunarodnog suda ovo nije stvar koja može imati uticaj na to.“

Prema Franoviću, odluka crnogorskih vlasti da plati ratnu reparaciju prvi je konkretan korak ka suočavanju sa prošlošću:

«Mi mislimo da je ovo pozitivan korak i da Crna Gora ima taj legitimitet da pokrene to pitanje, jer pitanje rata, napada na dubrovačku oblast, na Hercegovinu i tako dalje, to je pitanje koje se duboko tiče suštinski Crne Gore i to je, po našem mišljenju, da ponovim što smo više puta rekli, jedna najsramnija stranica u crnogorskoj istoriji.“

Prema Ustavu Crne Gore, Vlada utvrđuje i vodi unutrašnju i spoljnu politiku, a u članu 94. tačka 4. stoji da zaključuje i međunarodne ugovore iz nadležnosti Republike. Međutim, do slanja ovog izvještaja nijesmo mogli obezbijediti sagovornika iz oblasti međunarodnog prava koji bi nam detaljnije pojasnio implikaciju odluke crnogorskih vlasti da plate ratnu odštetu Hrvatskoj za dubrovačko ratište, kako ta odluka može uticati na tužbu protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom u Hagu i da li bi Crna Gora plaćanjem odštete za dubrovačko ratište zaokružila svoje obaveze pred Haškim sudom, s obzirom da je slučaj Dubrovnika pred sudom već procesuiran.
XS
SM
MD
LG