Dostupni linkovi

logo-print

Politička Crna Gora treba još da sazrijeva


Intervju sa Rifatom Rastoderom, potpredsjednikom Skupštine Crne Gore

RSE: Gospodine Rastoder, kako doživljavate odbijanje, prije svega, Demokratske partije socijalista, vašeg koalicionog partnera, ali i bloka prosrpskih stranaka, da se u Skupštini donese Deklaracija kojom bi se osudio zločin, genocid u Srebrenici?

RASTODER: Ja, naravno, moram izraziti žaljenje. Očigledno je da politička Crna Gora još treba da sazrijeva, jer ne radi se ni o kakvom priznanju učešća ili saučesništva u zločinu, radi se prosto o tome da li da stanete na stranu civilizovanog svijeta i jednu činjenicu, da je napravljen najveći zločin sa svim elementima genocida u poslijeratnoj Evropi, osudite na tu značajnu godišnjicu i tako stanete na stranu onih koji su i bili svjesni i sada su svjesni takvog zaumnja ili pak, ćuteći ili odbijajući da to učinite, ostanete ne na strani, ali makar nikakvim ne činjenjem podstičete reafirmaciju svijesti koja nema snage da se suoči sa tako drastičnim činjenicama. Takva jedna Deklaracija ili iskazivanje jednog takvog odnosa ne znači negiranje drugih zločina. Naprotiv. Nijedan zločin nema ni etnički, ni nacionalni, ni vjerski predznak. Zločini su svi zločini, svi su za osudu i naravno, nauk da se nikada, ne slično, nego ni mnogo manje nešto ne dogodi od onoga što se događalo deceniju i po. Moram reći da nemam dovoljno razumijevanja za takav stav koji je iskazan, ali držim da to ipak nije potpuno iskristalisani stav i da mi još imamo prostora da nakon što delegacija oda poštu žrtvama srebreničkog zločina da još o tome porazgovaramo, tim prije što je u mojoj inicijativi godišnjica zločina samo povod za iskazivanje jednog odnosa, iskazivanje spremnosti Crne Gore, a vjerujem da ona ima te spremnosti da se suoči sama sa sobom, da se suoči sa onim događajima i zbivanjima koja mogu imati elemente zločina, a tiču se na neki način Crne Gore ili su na bilo koji način povezani sa Crnom Gorom.

RSE: Kako bi Vi ocijenili odnos Crne Gore prema zločinima u smislu utiska je da je taj odnos vrlo često verbalan, deklarativan, na nivou izvinjenja, ali koja nemaju neku svoju praktičnu stranu?

RASTODER: Na žalost, Crna Gora još uvijek pokazuje to lice zbog kojeg i nije uspjela samu sebe da sačuva do kraja u čitavom ovom periodu. Ono što mogu reći jeste da je na sreću Crne Gore uvijek postojala određena snaga od one minimalne, makar onda u onom periodu početkom devedesetih, postojalo je uvijek jezgro koje je sačuvalo kontakt sa primjerima čojstva, principa življenja i odnosa upravo iznjedrenog na ovim prostorima, ali je s druge strane i činjenica da većinska Crna Gora, na žalost, još uvijek nije uspjela da sazri i da na jedan mnogo odgovorniji, realniji, racionalniji način pogleda u oči događajima iz svoje bliske prošlosti.

RSE: Da li Vi mislite da je u pitanju nedostatak političke volje ili je to neki strah od ratnih odšteta, s obzirom da Crna Gora u odnosu na zemlje u okruženju nema toliki korpus ratnih zločina koji bi joj se mogli staviti na teret?

RASTODER: Radi se o procesu osvješćivanja. Možda još svi nijesmo dovoljno poradili da dođe do osvješćivanja od onog zaumlja koje je kao poplava bilo zahvatilo sve ove prostore i posebno prostor Srbije i Crne Gore. Iako je Crna Gora na neki način bila tada žrtva, ali je činjenica da je to zaumlje bilo zahvatilo i nema dovoljno snage da se oslobode tog zaumlja veći dio, prije svega, političkih subjekata, jer ne možete kriviti građane koji ne raspolažu sa dovoljno informacija, političke elite su odgovorne i zato očigledno da nijesmo uspjeli da stvorimo situaciju sa kojima ćemo se svi suočiti na pravi način sa tim činjenicama i otuda zaista ispravan utisak, realan utisak da se još uvijek zadržavamo na verbalizmu i time na neki način činimo štetu procesima reafirmacije, punog subjektiviteta Crne Gore.

RSE: Kako mislite da bi Crna Gora trebalo da se pozabavi, recimo, slučajem Bukovice koja je početkom devedesetih etnički očišćena od Bošnjaka i slučajem Kaluđerskog Laza gdje je '99. godine na teritoriji Crne Gore stradalo dvadesetak izbjeglica sa Kosova?

RASTODER: Ove slučajeve kao i sve druge slične slučajeve treba rasvijetliti na jedan organizovani način. Ne dopustiti da se to radi haotično, nepotpuno i da se od toga prave političke ili bilo kakve afere. Država koja drži do sebe, a Crna Gora vjerujem da želi da drži do sebe, do svog dostojanstva i svoje tradicije, ona je dužna da to učini na organizovani način. Ja sam predložio da se formira jedna istraživačka dokumentarna agencija ili centar koji bi se pozabavio svim tim slučajevima zaokruživanja kompletne istine o tim slučajevima na osnovu koje bi moglo poslije da se zauzimaju određeni stavovi, pa ono što bude za krivičnu odgovornost, naravno, od takve odgovornosti ne može, niti će valjda, neko amnestirati, ali ono što je važno je da crnogorska javnost i građani Crne Gore budu valjano i na jedan kompletan način budu informisani o svim tim slučajevima.

RSE: Kako komentarišete činjenicu da crnogorske vlasti odbijaju da isplate odštetu porodicama Bošnjaka koje je crnogorska policija, nakon što su izbjegli u Crnu Goru, predala Karadžićevim snagama i koji su kasnije pobijeni?

RASTODER: Ja imam drugačije informacije. Ne da odbijaju, nego naprotiv, postoji spremnost da se konačno stupi u kontakt sa tim porodicama i pokuša naći odgovarajuće, makar približno adekvatno riješenje, jer teško je nadoknaditi ono što su te porodice izgubile, ali postoji spremnost, takav stav je upućen prema porodicama i ja se nadam da ćemo u narednim danima imati nešto konkretnije u tom smislu. Problem je što to do sada nije učinjeno, što su tolike godine morale proći da bi se zauzeo jedan takav stav.

RSE: Državni tužilac je rekao da država Crna Gora neće isplatiti odštetu do onog momenta dok se ne individualizuje krivica onih koji su učestvovali u deportaciji izbjeglica i predali ih Karadžićevim snagama. Ta dva procesa ne moraju nužno biti povezani. Ovo je odnos države Crne Gore koja je ogriješila prema tim ljudima, a individualna krivica je nešto drugo.

RASTODER: Potpuno se slažem. To pitanje nije u domenu državnog tužioca da li će biti isplaćeno ili neće. Državni tužilac je dužan da se odredi prema nekim drugim činjenicama koje se tiču krivične i druge odgovornosti, a što se tiče odnosa prema određenoj satisfakciji, bilo materijalnoj ili nekoj drugoj, za to su zaduženi drugi segmenti crnogorske vlasti, prije svega izvšna vlast koja o tome treba da brine i brine i ja odgovorno, ovo što Vam govorim tvrdim da Vlada Crne Gore iskazuje pozitivan stav da stupi u kontakt sa oštećenim porodicama i da pokuša namiriti što adekvatniju satisfakciju.

RSE: Bićete u delegaciji koja će se 11. jula naći u Potočarima. Mislite li da je u tom delegaciji bilo mjesta za još neke crnogorske političare?

RASTODER: Mjesta, da je sreće, bilo bi za mnoge. Međutim, nijesmo se bavili time, nego je važno da, mogao je jedan čovjek ispred Crne Gore poći, ali vjerujem da bi za mnoge bilo mjesta. Potpuno se slažem, ali držim da jedan jedini predstavnik Crne Gore je dobro da to učini i da na taj način pokaže spremnost u ime Crne Gore da upamtimo i taj i sve druge slične zločine da se nikad više, makar našim potomcima ne dogodi nešto slično.
  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG