Dostupni linkovi

logo-print

Da li je vrijeme za promjene?


Sve je više potpisinika Dejtonskog mirovnog sporazuma, ili onih koji su garantovali njegovu provedbu, što ističu kako je on neproduktivan.
Uz ovu ocjenu, stručnjak za ustavno pravo dr. Kasim Trnka dodaje:

“Konačno sazrijeva i u međunarodnoj zajednici svijest da je taj Dejtonski sporazum imao pun efekat u trenutku kada je odigrao svoju ulogu zaustavljanja rata, ali da se pokazao neproduktivan kada je trebalo da se stvori jedna dugoročna stabilizacija i u BiH, a objektivno - bez stabilizacije u BiH nema stabilizacije u regionu.”

Promjene su neophodne, a prije svega Ustava, kao dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je suprotan evropskoj ideji, smatra profesor Banjalučkog univerziteta, dr. Miodrag Živanović:

“Naš državni ustav je, naime, u suštini diskriminatorski i baziran isključivo na etničkom kriteriju i na pravima koja proističu iz etničke pripadnosti. On je suprotan osnovnoj evropskoj ideji - ideji jednakosti. Mi ovdje imamo mogućnost, i to je tako definisano ustavom dejtonskim, jedino da se izjašnjavamo, čak i da živimo isključivo kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Čak je dodato u posljednje vrijeme i ono Ostali.”

Da se s postojećim Ustavom BiH ne mogu se postići evropski standardi, saglasan je i profesor Mostarskog sveučilišta, dr. Slavo Kukić. On je u grupi građana koji su nedavno javnosti predložili Ustav Republike BiH, a o osnovnoj vodilji kaže:

“U postojećem ustavnom okviru naprosto nije moguće pronaći nikakav instrumentarij kojim se BiH može izvući iz balkanske močvare i kojim se može približiti društvu evropskih naroda. Mi smo, dakle, uradili ustav po kojem je BiH jedinstvena država, sa naglašenim stupnjem decentralizacije, ali decentralizacije koja nije utemeljena na nacionalnom nego na privrednom, saobraćajnom, povijesnom, geografskom itd.”

Uz ovaj, nuđeni su i drugi modeli: BiH konfederacija ili federacija, Regionalizirana država, ili BiH sa tri republike. Međutim, nijedan od njih nije bio prihvatljiv za sva tri naroda i za sve nacionalne stranke, a najviše protivljenja je pokazanao u RS-u. O mogućim reakcijama na prijedloga BiH - Republika, profesor Kukić kaže:

“Nitko od članova grupe nema iluzija da bi politički koncepti koji su sada dominantni u BiH mogli podržati to rješenje. Njima evropsko rješenje nije potrebno, jer evropsko rješenje podrazumijeva funkcioniranje pravne države, funkcioniranje pravne države podrazumijeva ukidanje nacionalnih torova, ali isto tako ti nacionalni torovi mnogima od njih, značajnom dijelu, služe kao paravan za pokrivanje različitih kriminalnih radnji.”

U postojećoj bh. situaciji teško je postići političku saglasnost za promjene Okvirnog sporazuma za mir, upozorava profesor Trnka:

“Ja mislim da bi EU i čitava međunarodna zajednica morale izvršiti ozbiljniji pritisak na one koji onemogućavaju da se dođe do kostruktivnih rješenja, jer određene snage u BiH apriori odbijaju čak i razgovor o promjenama Ustava.”

I građani su razočarani:

“Nema države, nema nikakve ni brige - ni ništa.”

U BiH su svi ili gotovo svi na riječima za promjene Dejtonskog sporazuma.
Međutim, rješenje koje bi ga zamijenilo još nije na vidiku. Ili, još se nisu složili bh. “rogovi u vreći”.
XS
SM
MD
LG