Dostupni linkovi

Produljen rok za alternativni smještaj


Od, otprilike, 35.000 nekadašnjih nositelja stanarskog prava, dakle stanara u nekadašnjim društvenim stanovima, za alternativno zbirnjavanje prijavilo se njih svega oko dvije i po tisuće, i to njih 1040 za takozvani povlašteni najam stana, a njih 1380 za kupnju stana po programu poticane stanogradnje. Rok za prijavu isticao je danas, ali ga je hrvatska Vlada produljila za još tri mjeseca.

Misija OESS-a u Hrvatskoj u posljednji je trenutak financirala kampanju kojom je željela izbjegličku populaciju upoznati sa ovom mogučnošću. Koordinator nacionalne kampanje u kojoj sudjeluje 13 nevladinih organizacija je Ivica Vojko iz splitske nevladine organizacije „Altruist“:

''Ne govorimo o tome da li je vladin program zbrinjavanja baš u svim elementima zadovoljavajući. Bitno je da ispunite zahtjev, jer od njega možete odustati kada god hoćete, a ako ga ne ispunite, prije ćete imati štetu nego koristi.''

Ako i nemate svu potrebnu dokumentaciju, važno je prijaviti se do konca rujna:

''Zahtjev možete podnijeti, ali je vrlo važno da on bude bilježnički ili sudskim putem ovjeren, zavisi od toga gdje se trenutno nalazite. One dokumente koje trenutačno nemate, možete ih pribaviti naknadno. Što je još važnije, postoje institucije vlasti koje će po službenoj dužnosti trebati određene dokumente prikupiti, naročito ako je u pitanju dokaz da ste nekada imali stanarsko pravo koje se najčešće dokazuje kroz rješenje o dobivanju stana.''

U Hrvatskoj se informacije i formulari za zahtjeve mogu dobiti u regionalnom ili središnjem uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice, a izvan Hrvatske u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i uredima misija OESS-a i UNHCR-a. Zašto se toliko malo ljudi, nekadašnjih nositelja stanarskog prava, javilo? Po ocjeni Ivice Vojka, posrijedi
je totalna neinformiranost, a nerijetko i dezinformiranost izbjeglih građana srpske nacionalnosti:

''Neke nevladine organizacije su davale i takve izjave poput onih da trebate čekati neka bolja rješenja, jer ovo rješenje nije zadovoljavajuće, jer je diskriminirajuće. Mislim da je to velika greška i da su posrijedi političke igre i igre pojedinaca koji se bave tim problemom. Ljudima daju krive informacije i onda kada one nemaju mjesta u praksi.''

Naravno, program hrvatske vlade za alternativno stambeno zbrinjavanje nekadašnjih nositelja stanarskog prava iz dijelova Hrvatske koji nisu bili zahvaćeni ratom bio bi mnogo vjerodostojniji da je bar i jedan od dvije i po tisuće zahtjeva riješen, a ljudi useljeni, ali to je druga priča. Odluku hrvatske Vlade o produljenju roka za prijavu nekadašnjih nositelja
stanarskog prava pozdravile su misije OESS-a i UNHCR-a u Hrvatskoj.
XS
SM
MD
LG