Dostupni linkovi

logo-print

Vanjska zaduženost Hrvatske rekordna


Ništa dramatično, ali rast neće preći tri posto, vanjska zaduženost je rekordna, a proračunski rashodi preveliki, upozorili su analitičari bečkog Instituta. Vladimir Gligorov zato sugerira – ili čekati da se sve dobro svrši samo od sebe ili smanjiti investicije i potrošnju i fleksibilizirati tečaj, a konkurentnost Hrvatske pojačati pojeftinjenjem rada, odnosno obaranjem previsokih plaća:

„Da se izvrši koncentracija u ekonomskoj politici na povećanju konkurentnosti hrvatske privrede, preko, prije svega, politike dohotka.“

Izvoznici su zadovoljni analizom. Za Radio Slobodna Evropa govori predsjednik Udruženja poslodavaca „Croma“ Vladimir Ferdelji:

„Desetak godina glavni uzročnik svih hrvatskih problema, a to je precijenjena kuna, nije se smio ni spomenuti. Danas smo prvi put na jednom ovakvom skupu čuli od Gligorova, a i od drugih sugovornika, da to više nije nedodirljiva tema.“

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Vesna Dejanović, za naš radio kaže kako prijedlog o obaranju plaća i mirovina neće proći:

„Nijedan građanin, radnik, niti penzioner neće pristati na smanjenje plaća, na restrikcije. To je primitivna logika odlaska u bolju budućnost. Puno je kompliciranije i sofisticiranije kreiranje nove gospodarske politike, realne, dugotrajno održive, na kojoj će se raditi bolja budućnost hrvatskih građana.“

Podaci nisu ništa novo, ali su preporuke politički neodržive, jasan je u izjavi za Radio Slobodna Evropa sveučilišni profesor i socijaldemokratski saborski zastupnik Ljubo Jurčić:

„Smanjenje investicija zapravo znači smanjenje rasta, a kad se smanjuje rast, onda se svi ovi problemi umnožavaju. To je s jedne strane. Druga preporuka – smanjivanje cijena rada, apsolutno ne dolazi u obzir. Ne zato što to neko ne bih htio, već je u povijesti poznato da se cijena rada ne može smanjiti bez rata. Tu situaciju, taj zločesti eksperiment, smo imali tijekom našeg rata, kad su plaće pale na 150 tadašnjih maraka i nitko se nije bunio. Međutim, danas da padne plaća za pet maraka, imat ćete ljude na ulicama. Znači rješenje se u ovom slučaju ne može tražiti u makroekonomskoj politici, nego se treba tražiti u industrijskoj politici i u industrijskoj organizaciji. To je ono što je izvan domena ove analize koju smo danas slušali.“

Ekonomski analitičar Žarko Primorac kaže kako se u Hrvatskoj dugo vremena trošilo više nego što se imalo, a rupe se krpalo zaduživanjem i prodajom imovine. I tome će skoro kraj, pa Primorac sugerira „pojačani aktivizam“:

„U smislu aktivnije izvozne politike, u smislu aktivnijih inozemnih ulaganja u ovu zemlju, u smislu aktivnije modernizacije industrije, u smislu podizanja porezne baze. Umjesto nastojanja da je smanjimo i na taj način uspostavimo ravnotežu, mi moramo težiti da je podižemo i na taj način uspostavimo ravnotežu. A da to društvo napravi, to nije jednostavno, to je vrlo teško. Mora se voditi smišljena politika, ne godinu ili dvije dana, nego pet, odnosno čak za cijeli period do ulaska u Evropsku uniju.“
XS
SM
MD
LG