Dostupni linkovi

logo-print

Evropski put za Balkan nije zatvoren


Predsjednik Međunarodne komisije za Balkan, bivši italijanski premijer Đulijano Amato, izjavio je svojevremeno da je sudbina regiona da se vrati u Evropu. Na pitanje: nije li usljed krize 25-orice, ta sudbina sada neizvjesnija, Marta Dasu, direktorica Instituta “Aspen” u Rimu i savjetnica gospodina Amata dok je bio na čelu Vlade kaže:

“Po mom mišljenju, put za Balkan nije zatvoren. Vjerujem, s jedne strane, da će se rokovi u slučaju Bugarske i Rumunije, poštovati . Evropski savjet, održan ovih dana, potvrdio je, s druge strane, u završnoj deklaraciji namjeru da se ostave otvorenim vrata za prijem zapadnog Balkana. Mislim da u tom pogledu postoji posebno razumijevanje Evropske unije, dok je slučaj Turske sasvim drugaciji.”

Uprkos komplikacijama sa budžetom Unije i dilemama: kako nastaviti proces ratifikacije Ustava, sa najviših mjesta u Briselu pružena su višestruka uvjeravanja da proces širenja neće biti blokiran. Optimizam čelnika u Briselu u raskoraku je sa rasploženjem javnosti u nekim državama. Katinka Baric, ekspert Centra za evropske reforme u Londonu za naš program s tim u vezi procjenjuje.

“Postoji nekoliko zemalja u Evropskoj uniji, uključujući Njemačku, Holandiju, Austriju i Francusku, u kojima postoji solidna većina protiv bilo kakvog širenja Unije. To su pokazale ankete urađene prošle jeseni. Ono što lideri Unije moraju, dakle, učiniti jeste da ubijede javnost da je širenje korisno. Uspjeh te misije zavisi od toga hoće li oživjeti ekonomija, a nezaposlenost pasti. Glavna bojazan stanovništva, kada se radi o širenju, je da će doći do velike selidbe industrije u zemlje u kojima su troškovi manji, a to je slučaj sa istočnom Evropom i Turskom. Postoji i strah od navale jeftine radne snage iz pomenutih država. Ako se ekonomska situacija popravi, ti strahovi neće postojati.”

Odgovarajući upravo na ovakve strahove, britanski premijer Toni Bler, obraćajući se prošle sedmice Evropskom parlamentu u Strazburu, je poručio da odlaganje širenja Unije neće nikome pomoći, već samo naškoditi Evropi:

“Ukoliko zaustavimo širenje i blokiramo efekte tog procesa, to na kraju krajeva neće spasiti ni jedno radno mjesto ili firmu i spriječiti relokaciju industrije. Na kraći rok možda i hoće, ali dugoročno ne. U međuvremenu, Evropa će postati uskoghruda, okrenuta sebi i oni koji će takvu orijentaciju podržati, nemaju ništa sa tradicijom i idealima Evrope, već su povezani sa tradicijom nacionalizma i ksenofobije.”

Katinka Baric upozorava da su sadašnje nevolje Unije posljedica činjenice da narodi u zapadnoj Evropi nisu još uvijek svarili prijem deset novih članica, uglavnom bivših komunističkih zemalja:

“EU će pokušati nastavi proces širenja na najbolji mogući način. Snažna politička volja s tim u vezi odražena je u sloganu ‘idemo dalje’. Unija želi da u oktobru započne pristupne pregovore s Turskom, ali činjenica je da su se okolnosti promijenile. Proširenje neće biti zaustavljeno, ali će biti znatno teže. To će, naravno, uticati na stabilnost u zemljama koje žele da se pridruže Uniji. Prisjetite se samo kako je perspektiva članstva u državama istočne i centralne Evrope imala veoma pozitivan uticaj na politički I ekonomski razvoj. Slične efekte mogli bismo vidjeti i na zapadnom Balkanu. Ukoliko te zemlje osjete da nisu dobrodošle u Uniju, sve će biti teže.”

Međunarodni eksperti često upozoravaju da 25-torici nedostaje hrabriji i smišljeniji pristup Balkanu. Zašto recimo Italija, sa strateškim i ekonomskim interesima za tržište od 60 miliona stanovnika, takoreći na kućnom pragu, ne vuče smjelije poteze. Marta Dasu:

“Mislim da je Italija poprilično hrabra i inventivna, ako se ima u vidu da je bivši premijer Đulijano Amato, koji je na čelu Međunarodne komisije za Balkan, izašao sa veoma naprednim konceptom o prijemu svih zemalja Balkana u Evropsku uniju, u čemu ima i punu podršku ministra inostranih poslova, Finija. Problem je što u ovom trenutku Italija ne raspolaže velikim sredstvima i instrumentima na spoljnopolitičkom planu.”

Marta Dasu je uvjerena da zapadni Balkan neće vječno ostati pred vratima Unije.

“Takođe smatram da će se i Unija promijeniti. Kriza je ozbiljna i vjerujem da će 25-orica nastojati da budu fleksibilniji u smislu da se razvoj temelji na pojačanoj saradnji. Ubuduće, učešće u Uniji neće biti ograničeno formulom sve ili ništa, odnosno punoopravno članstvo ili ništa, već će forme prisustva u Uniji biti fleksibilnije. Smatram da će Balkan biti uključen u mnogim političkim sferama Unije, ali iskreno govoreci, ne znam kada.”

Kojim će tempom biti ostvareni evropski snovi Balkana zavisi i od odnosa snaga u Uniji. Tačka gravitacije u ovom bloku neizbježno će se pomjeriti vjerovatnim odlaskom njemačkog kancelara Šredera i francuskog predsjednika Širaka sa scene. Obojica su bili glasni zagovornici širenja Unije na istok. Katinka Baric:

“Evropskoj uniji trenutno nedostaje rukovodstvo. Istina je da je kancelar Šreder vjerovatno na putu da izgubi premijerski položaj. Širak je veoma oslabljen nakon referenduma o Ustavu i on se suočava sa izborima za dvije godine i vjerovatno je da će izgubiti. Silvio Berluskoni, italijanski premijer, nije ozbiljna politička snaga. Evropska komisija predsjednika Baroza takođe nije snažna, što znači da je Toni Bler trenutno vodeći politicar u Uniji, ali on nije popularan. Postoji, dakle, akutan manjak liderstva. Smatram da ćemo novo težište Unije pronaći nakon naredne runde izbora, kada budemo imali nove lidere koji će se okupiti i dogovoriti šta da se dalje radi.“
XS
SM
MD
LG