Dostupni linkovi

logo-print

Izborna pobjeda koja otvara dileme


Nismo izveli revoluciju da bismo imali zapadni tip demokratije, poručio je ovih dana pristalicama Mahmud Ahmadinedžad, novi predsjednik Irana, čovjek čija ubjedljiva pobjeda na izborima u petak može, kako kažu neki eksperti, izazvati politički cunami, ne samo u granicama Islamske republike.

Inženjer građevine i doktor nauka, 48-godšnji novi lider u Teheranu bio je relativno nepoznat prije nego što se uključio u izbornu trku za šefa države. Tokom iransko-iračkog rata pridružio se Revolucionarnoj gardi i navodno učestvovao u tajnim operacijama. Bio je instruktor u dobrovoljačkoj miliciji Basidži, zaduženoj za primjenu islamskih zakona. Svojom, u osnovi populističkom platformom, u kratkom roku uspio je da osigura široku podršku siromašnih Iranaca i onih čija su vjerska uvjerenja veoma čvrsta. Ahmadinedžad im je obećao veće plate, manje cijene, pravedniju raspodjelu nacionalnog bogatstva i ofanzivu protv korupcije. Siromašni iranski jug nagradio je to masovnom podrškom na biralištima.

U petak, odlučujućeg dana izborne bitke, Ahmadinedžad je kazao da će, u slučaju njegove pobjede, početi nova era.

“Danas, s Božijom pomoću, počinje nova era u političkom životu zemlje. Oduševljeno učešće naroda u prvoj rundi glasanja i danas u drugoj, uz Božiju pomoć, biće početak kretanja zahvaljujuci kojem ce ova nacija osvariti razvoj i progresa.”

Mnogi Iranci strahuju da će novo razdoblje koje najavljuje Ahmadinedžad donijeti manje slobode i više straha. Njegove kontroverzne akcije na čelu gradske uprave Teherana daju osnova za ovakva strahovanja. Ahmadinedžad je tokom mandata na toj funkciji naredio, pored ostalog, da se uspostavi sistem odvojenih liftova za žene i muškarce. Njegovim dekretom nekoliko restorana sa brzom hranom i izvjestan broj kulturnih centara u Teheranu pretvoreni su u vjerske objekte.

Reformisti procjenjuju da će pobjeda tvrde linije voditi ograničavanju ljudskih prava, stvaranju političko-vojne uprave i dominaciji neke vrste talibanskog režima u Iranu. Pristalice Ahmadinedžada tvrde da građanske slobode neće biti dovedene u pitanje. Mohamed Džafarian, publicista konzervativne provenijencije, kaže da Ahmadinedžadovi protivnici nastoje da naškode njegovom ugledu.

“ Imidž koji Ahmadinedžadovi protivnici nastoje stvoriti je nepošten. Oni su postali toliko uplašeni i to bez razloga. Mislim da reformisti žele po svaku cijenu spriječiti rivala da preuzme vlast. To ne znači da će Ahmadinedžad voditi politiku koja neće izazvati ograničenja.”

Na domaćem planu, novog predsjedika, čim stupi na dužnost u avgustu, čekaju teski zadaci. U Iranu, koji ima vise od 70 miliona stanovnika po nezvaničnim statistikama, oko 30 posto je nezaposleno. Samo ove godine na tržište radne snage prispjeće milion mladih Iranaca. Što se spoljnopolitičke orijentacije Teherana tiče, novi šef države je najavio da će nastaviti dijalog s Evropom oko atomskog programa Islamske Republike.

“Nastavićemo sadašnju politiku Islamske Republike, a to znači principijelan dijalog sa Evropom, Azijom i Afrikom u skladu sa okvirima naše spoljne politike. Kako bi odbranili prava naše nacije, nastavićemo dijalog o atomskim programima sa Evropom.”

Kada je riječ o odnosima sa Sjedinjenim Državama, Ahmadinedžad je poručio da ti odnosi nisu ključ za probleme iranskog naroda. Stejt Department je, u prvoj reakciji na pobjedu ultrakonzervativnog kandidata, saopštio kako izbori nisu ničim razuvjerili Ameriku da je ova zemlja izvan dodira sa ostatkom regiona i trendovima slobode, tako naglašenim u Iraku, Afganistanu i Libanu. Američki zvaničnici su u više navrata kritikovali izborni proces u Iranu, navodeći da oko 1000 kandidata zapravo nikada nisu dobili poštenu šansu.
XS
SM
MD
LG