Dostupni linkovi

logo-print

ZAVNOH i rušenje spomenika hrvatske državnosti


U šumi Brezovica pored Siska održana je središnja proslava Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj. Na tom mjestu pred 64 godine osnovan je prvi partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji – Sisački partizanski odred.

Hrvatski partizanski parlament, ZAVNOH, temelj je hrvatske državnosti, a Pavelić i njegove vlasti bili su sluge okupatora, kazao je predsjednik Sabora i predsjednik Odbora za obilježavanje 60. obljetnice pobjede nad fašizmom Vladimir Šeks:

„Događaji koji su se zbili prije više od 60 godina ocrtavaju se na obzorju Hrvatske kao veliko dostignuće, od neprocjenjivog značaja, hrvatskog antifašizma. I u nacionalnom i u demokratskom smislu. Na koje sa pravom možemo biti ponosni, pa i mnogo više nego neki drugi narodi.“

U ime boraca Sisačkog odreda govorila je Katica Kušec:

„Zahvaljujem se na ogromnoj podršci kojom je narod ovoga kraja i Hrvatske osiguravao život i pobjedu prvom partizanskom odredu i cijeloj Narodnooslobodilačkoj borbi od 1941. do 1945. godine.“

Proslavi je nazočila potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar obrane Berislav Rončević i niz drugih državnih dužnosnika i uglednika.

*****

Paradigmatičan je slučaj iz Gradca u Makarskom primorju. Tamo već 13 godina spomenik velikog hrvatskog kipara Antona Augustinčića leži teško oštećen na podu. Taj spomenik, kojemu je kipar Luka Musulin napravio reljef na stupu 1972. godine, podignut je u čast ustanka naroda biokovsko - neretvanskog kraja i srednjedalmatinskog otočja. Podignut je najvećim dijelom sredstvima tamošnjih žitelja, a simbolizira vjekovnu borbu naroda tog kraja za slobodu - od Neretljanskih gusara do današnjih dana.

Ono što ovaj slučaj razlikuje od tisuća drugih jeste činjenica da je spomenik srušen u sred bijela dana 12. siječnja 1992. godine. Srušila ga je skupina tadašnjih pripadnika 3. imotske bojne 4. gardijske brigade. Govori svjedok Baldo Šutić koji im se pokušao suprostaviti:

''Legao sam ispod ploče. Pitali su me jesam li lud. Nisam im dao da ga sruše pa neka me i ubiju. Rekao sam im da imam tri sina. Dva su na frontu pa će osvetiti ćaću.''

Oko 150 mladića iz Gradca je bilo na fronti u odorama Hrvatske vojske dok se rušio spomenik njihovim očevima i djedovima. Mate Peko je u to vrijeme bio tajnik Mjesne zajednice u Gradcu:

''Mene zvao dežurni da me pita šta ćemo činiti. Rekao sam mu da skloni ženu, djecu i ljude jer to što su oni naumili će i napraviti. Tako se i desilo.''

Baldo Šutić tvrdi da je vojnicima bilo naređeno rušenje spomenika:

''Jedan od njih mi je rekao da odem doma jer spomenik moraju srušiti zbog izdatog naređenja.''

Rušenje spomenika u Hrvatskoj bio je, u stvari, nastavak rata u kojem su pobijedili antifašisti. Rušitelji su se nad brončanim partizanima svetili zbog poraza. Baldo Šutić o kolovođi rušenja Augustinčićeva spomenika:

''Na početku ustanka, 1942. godine, su žandari zarobili pet partizana. U tom okršaju jedan naš partizan je kroz prozor ubio jednog žandara Žužu. Žuža je bio stric jednog od njih. Rušenje spomenika je bio revolt.''

Događaj iz siječnja 1942. godine, o kojem je govorio Šutić, opisan je u filmu Antuna Vrdolajka "Povratak" u kojem su glumili Boris Dvornik i Boris Buzančić. Autori tog celuloidnog spomenika bili su u vrijeme rušenja istaknuti članovi HDZ-a, ali su se oglušili na rušenje u Gradcu. Spomen punih trinaest godina leži u podnožju svog stupa. Darka Šutić živi u njegovoj blizini:

''Sada je taj spomenik kao ruglo. To je sramota. Turisti dolaze i onada je vrlo neugodno objašnjavati im što je taj spomenik predstavljao i kome je bio prijetnja. Dosta je to nelogično i jako tužno. Prvenstveno je neugodno jer se oko tog ranjenog spomenika nakupi i smeća. Čistimo povremeno. Gore se skupljao mladi svijet. I dalje je to okupljalište, ali ga ne obilaze oni koji bi trebali.''

Gračani traže da se Augustinčićev rad vrati na svoje mjesto, da stoji kao i Augustinčićev konjanik pred zgradom Ujedinjenih nacija u New Yorku. Mate Peko:

''Kada može stajati Augustinčić u New Yorku, mogao je, i trebao bi, i u Gradcu.''

Ne samo hrvatske, nego i talijanske i slovenske, antifašističke udruge pokazuju spremnost pripomoći u povratku spomenika. Gračani se uzdaju i u obećanja saborskih čelnika da će antifašistički spomenici biti vraćeni na svoja mjesta. Darka Šutić:

''Stup stoji i čeka svoj spomenik.''
XS
SM
MD
LG