Dostupni linkovi

Propali pregovori lidera EU o budžetu


Premijer Luksemburga Jean Claude Juncker, čija zemlja ovog mjeseca završava svoj semestar na čelu Unije, objavljujući na konferenciji za novinare u Briselu da su pregovori o budžetskom paketu vrijednom 870 milijardi eura propali, nije mogao da sakrije gorčinu.

“Neki će vam kasnije objasniti da Evropa nije u krizi. Ona je u dubokoj krizi.”

Na isturenom frontu žučne debate oko budžeta dvadesetpetorice našli su se francuski predsjednik Jacques Shirack i britanski premijer Tony Blair. Britansko odbijanje da se smanje sredstva, koja joj se vraćaju iz budžeta Unije još od 1984. godine, Shirack je direktno povezao sa manjkom solidarnosti za nove i buduće članice Unije:

”Na pregovaračkom stolu je bio prijedlog da svi razumno doprinose troškovima vezanim za širenje Unije. Lično smatram da je za osudu što je Britanija odbila da plati razuman udio u troškovima proširenja.”

Britanija pristaje da ostavlja više u kasi Unije, pod uslovom da se dvadesetpetorica dogovore o temeljnoj reformi subvencija u agrarnom sektoru, na šta se troši 40 posto budžeta, uzvraća premijer Tony Blair. On upozorava da je apsurdno da Unija troši deset puta više na poljoprivredu nego na istraživanja, nauku i obrazovanje. To je suština spora, a ne bužet sam po sebi, kaže Tony Blair:

“Razlog što se nismo sporazumjeli je jednostavan. Bilo je rasprave i znali smo da će je biti oko sredstava koja nam se vraćaju iz zajedničkog budžeta. Ja nisam svih ovih proteklih dana, sedmica i godina pokušao da kažem da postoji razlog da nam se ta sredstva vrate. Ona odražavaju iskrivljenu politiku trošenja širom Evropske unije.”

Britanski predsjednik Vlade tvrdi da nije izolovan u odbijanju budžeta i da slično raspoloženje dijele Holandija, Švedska, Finska i Španija, dok su Danska i Italija uzdržane. Za njemačkog kancelara Gerharda Schroedera postoje samo dva krivca za fijasko pregovora o bužetu:

“Samit je propao zbog sasvim neprihvatljvog ponašanja Velike Britanije i Holandije. Holanđani su tražili da se smanji njihov doprinos budžetu, što je neprihvatljivo, dok Britanija nije pokazala spremnost na kompromis oko povrata budžetskih sredstava.”

Pomalo je žalosno da su deset lani primljenih članica Unije ponudile da se odreknu dijela pomoći iz zajedničke kase u interesu kompromisa.Luksemburški premijer Jean Claude Juncker je kazao kako je postiđen što su nove članice Unije, jedna siromašnija od druge, pokazale više sluha od bogatih. Nije riječ samo o finansijama za period od 2007. do 2013 godine, neslaganja su dublja, priznao je Juncker:.

“Tokom debate o budžetu ispoljile su se dvije koncepcije koje se uvijek sudaraju. Postoje oni koji, ne kazujući ništa, žele samo zajedničko tržište i ništa više, i ima onih koji žele čvršću integraciju Evrope na političkom nivou.”

S neizvjesnostima oko dalje ratifikacije Ustava i najnovijim svađama oko budžeta, Evropa može skliznuti u permanentnu krizu, upozorio je predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Baroso. Portugalski diplomata priznaje da funkcioneri u Briselu nakon svega moraju itekako imati u vidu i zabrinutost javnosti oko proširenja:

“Debata oko budućih granica Evrope je, budimo iskreni, već u toku. Radi se o identitetu, o tome koliko daleko možemo ići. Na jednom od nedavnih sastanaka Evropskog savjeta prvi put je pomenuto da u budućem proširenju moramo uvažiti kapacitet Evropske unije da apsorbuje.”

Ako ovako razmišlja najodgovorniji čovjek Evropske komisije, ne čudi što su na briselskom samitu države koje kucaju na vrata Unije samo marginalno pomenute.

Odgovarajuci na kritike, s jedne strane, da je Komisija isuviše posvećena širenju, i s druge, da postavlja prestroge uslove, komesar Oli Rehn u autorskom tekstu za “International Herald Tribune” zaključuje da se mora naći ravnoteža između legitimne zabrinutosti građana i istorijske misije evropskih integracija:

“Ukoliko bude kolebljiva o dugoročnim perspektivama članstva zemalja Zapadnog Balkana, njen blagotvorni uticaj će ozbiljno erodirati upravo kada region ulazi u teški period pregovora o statusu Kosova. Evropska perspektiva za cijeli region je ključ da se nađe održivo rješenje za Kosovo.”
XS
SM
MD
LG