Opisujući kršenja ljudskih prava u Čečeniji, Nurdi Nuhazijev nije rekao ništa što već godinama ne ponavljaju brojne međunarodne humanitarne organizacije, a što, s istom upornošću, ruske vlasti neprestano odbijaju priznati. Ono po čemu njegov današnji istup zbilja predstavlja nešto novo, činjenica je da priznanje sistematskog kršenja ljudskih prava u Čečeniji ovaj put dolazi iz usta visokog jednog dužnosnika proruske vlade Čečenije.
Nurdi Nuhazijev, koji je voditelj povjerenstva za ljudska prava u toj vladi, izjavio je kako je, od početka drugog čečenskog rata 1999. godine, oko 60.000 ljudi u toj republici izgubilo barem jednog člana obitelji ili bliskog prijatelja. U intervjuu za britansku televiziju Nuhazijev je također potvrdio da čečenske vlasti znaju za postojanje 52 masovne grobnice koje još uvijek nisu potpuno istražene, a za čiji nastanak odgovorost snose ruske federalne snage:
"Znate, kada se poduzmu mjere ovakve vrste i obima, odgovornost moraju snositi oni koji su koristili silu. Takvo ponašanje, na sve zamislive i nezamislive načine, predstavlja kršenje ljudskih prava, Ustava Ruske Federacije i međunarodnih obaveza koje je Rusija preuzela pred Vijećem Evrope. Odgovorni za ta kršenja odbijaju uzeti u obzir mnoge stvari i zbog toga se suočavamo s tako tećškim posljedicama.”
Oleg Orlov iz moskovske organizacije za ljudska prava "Memorial", kaže za Radio Slobodna Evropa da je Nuhazijevo priznanje dobrodošlo:
"Vrlo je dobro što vlasti konačno počinju govoriti o masovnim ubojstvima i kršenjima ljudskih prava, što ih prepoznaju i što su, u načelu, spremne istražiti masovne grobnice. Dobro je što uopće govore o postojanju takvih mjesta na lokalitetima gdje djeluju ruske federalne snage.”
Orlov ipak ne vjeruje da će priznanje postojanja masovnih grobnica dovesti do kažnjavanja onih koji su ubijali čečenske civile:
"Naravno, neophodno je provesti kriminalističku obradu i istražiti okolnosti pod kojima su toliki ljudi ubijeni, ali ne vjerujem da će bilo kakva istraga utvrditi tko su stvarno bili počinitelji tih ubojstava.”
Nurdi Nuhazijev, koji je voditelj povjerenstva za ljudska prava u toj vladi, izjavio je kako je, od početka drugog čečenskog rata 1999. godine, oko 60.000 ljudi u toj republici izgubilo barem jednog člana obitelji ili bliskog prijatelja. U intervjuu za britansku televiziju Nuhazijev je također potvrdio da čečenske vlasti znaju za postojanje 52 masovne grobnice koje još uvijek nisu potpuno istražene, a za čiji nastanak odgovorost snose ruske federalne snage:
"Znate, kada se poduzmu mjere ovakve vrste i obima, odgovornost moraju snositi oni koji su koristili silu. Takvo ponašanje, na sve zamislive i nezamislive načine, predstavlja kršenje ljudskih prava, Ustava Ruske Federacije i međunarodnih obaveza koje je Rusija preuzela pred Vijećem Evrope. Odgovorni za ta kršenja odbijaju uzeti u obzir mnoge stvari i zbog toga se suočavamo s tako tećškim posljedicama.”
Oleg Orlov iz moskovske organizacije za ljudska prava "Memorial", kaže za Radio Slobodna Evropa da je Nuhazijevo priznanje dobrodošlo:
"Vrlo je dobro što vlasti konačno počinju govoriti o masovnim ubojstvima i kršenjima ljudskih prava, što ih prepoznaju i što su, u načelu, spremne istražiti masovne grobnice. Dobro je što uopće govore o postojanju takvih mjesta na lokalitetima gdje djeluju ruske federalne snage.”
Orlov ipak ne vjeruje da će priznanje postojanja masovnih grobnica dovesti do kažnjavanja onih koji su ubijali čečenske civile:
"Naravno, neophodno je provesti kriminalističku obradu i istražiti okolnosti pod kojima su toliki ljudi ubijeni, ali ne vjerujem da će bilo kakva istraga utvrditi tko su stvarno bili počinitelji tih ubojstava.”