Dostupni linkovi

logo-print

Zatraženo poštivanje Ustavnog zakona o manjinama


Statuti su sada najvećim dijelom usklađeni sa rezultatima popisa stanovništva iz 2001. godine koji ne uključuje vliki broj Srba povratnika, niti uvažava činjenicu ratom izazvanih migracija.

U Kninu ima oko 15 tisuća stanovnika, ali oko 18 tisuća birača. Oko 11 tisuća i šesto su birači Hrvati, a oko 7800 su Srbi, kaže potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, Milorad Pupovac:

''U gradu Kninu kažu da je 25 posto Srba. Sedam tisuća u odnosu na 11 tisuća nije 25 posto.''

Ustavni zakon kaže da Srbi u županijama, gdje ih ima preko pet posto, i u općinama i gradovima, gdje ih ima preko 15 posto, moraju biti proporcionalno zastupljeni u predstavničkoj i izvršnoj vlasti. I drugdje su popisi birača u korist Srba. U Ličko-senjskoj županiji, po popisu stanovništva ima 12 posto Srba, a po popisu birača 24 posto. U Karlovačkoj županiji po popisu stanovništva ima 11, a po popisu birača 18 posto. U Zadarskoj županiji je po popisu stanovništva 3,5 posto i nemaju predstavnike u županijskim vlastima. Po popisu birača ima ih preko 11 posto. Trebali bi po zakonu biti proporcionalno zastupljeni. U pojedinim gradovima, na ratom pogođenim područijima Hrvatske, razlike su još drastičnije. U Gospiću, Srba po popisu stanovništva ima 0,4 posto, a po popisu birača 65 puta više, 26 posto.

Tko je po Pupovčevoj ocjeni kriv za ove drastične razlike?

''Riječ je o državnom tajniku, gospodinu Antunu Palariću, koji je predstavnik Središnjeg državnog Ureda za državnu upravu, koji nije uradio ono što je trebao uraditi. Trebao je jedinicama lokalne uprave i samouprave da jasno da do znanja da se ne mogu konstituirati ukoliko ne usklade svoje statute sa odredbama Ustavnog zakona i Izbornog zakona. To se nije dogodilo. Da se to dogodilo, ne bi smo imali ovo natezanje oko Knina i drugih mjesta.''

Predsjednik stranke, Vojislav Stanimirović, dao je i političku ocjenu ove neusklađenosti:

''Na žalost, 2005. godine imamo ponovo jednu političku segregaciju i najveće nacionalne manjine u sjevernoj Dalmaciji, pa i u drugim krajevima. To govori da se radi o jednom načinu zastrašivanja manjine i sprječavanju ljudi koji imaju želju i volju da se vrate u svoja prebivališta.''

Državni tajnik na čelu Središnjeg državnog Ureda za upravu, Antun Palarić, očitovao se pismeno, poručujući kako će do daljnjega osnova za zastupljenost manjina u lokalnim vlastima biti popis stanovništva iz 2001. godine, jer popisi birača ''nisu sređeni. Nije sređena evidencija o prebivalištu. U popisima birača nalaze se osobe koje su odselile, ili su pak u njima osobe koje su lažno prijavljene''. Utoliko za sada ništa od zahtjeva Srba za većom zastupljenošću u lokalnim vlastima.

Nije li Palarić tjerajući zeca, istjerao lisicu? Njegov odgovor komentira izborna ekspertica, potpredsjednica udruge Gong, Vanja Škorić:

''To zanči da trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan popis prema kome se mogu vršiti izbori, a kamoli i usklađivanje Statuta jedinica lokalne samouprave. Sam čelnik ureda koji je nadležan za nadzor popisa birača tvrdi da popisi birača nisu u dovoljnoj mjeri sređeni da bi se prema njima sada vršilo usklađivanje koje je zacrtano Ustavnim zakonom. Postavlja se pitanje - Imamo li mi uopće neki popis, bilo stanovništva bilo birača, koji odgovara stvarnom stanju na terenu? Po ovom, ispada da nemamo.''
XS
SM
MD
LG