Dostupni linkovi

logo-print

Propao brijunski dogovor o ekstradiciji?


Deklaracija koja u svom nacrtu predviđa mogućnost da tri zemlje: Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovna, međusobno izručuju optužene za ratne zločine, gotovo je posve sigurno, sutra u tom obliku neće biti potpisana. Naime, državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa, Snježana Bagić, pred sutrašnji skup ministara pravosuđa tri zemlje, koji će se održati na Brijunima, kaže kako bi takva odredba predstavljala ''zadiranje u hrvatski Ustav'', koji, pak, ne predviđa mogućnost da Hrvatska svoje državljane izručuje sudovima drugih zemalja.

Državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa kaže kako je Zagreb u potpunosti spreman za svu suradnju s pravosuđima Srbije i Crne Gore, te Bosne i Hercegovine, uključujući i ustupanje dokaza i svjedoka. No, naglašava Snježana Bagić, pitanje izručenja optuženih nešto je posve drugo:

''Deklaracija se usklađuje, jer svaka delegacija ima svoje prijedloge i primjedbe. Tekst deklaracije nije definiran. Teško je govoriti da li će se deklaracija sutra potpisati ili ne. Ne treba govoriti ni o tome hoće li se, ili ne, deklaracija potpisati u sadržaju koji je bio u zadnjoj verziji.''

Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i poznati pravni stručnjak, doktor Ivo Josipović, također upozorava na ustavne zapreke koje onemogućavaju da takva jedna deklaracija sutra na Brijunima bude potpisana. Josipović, međutim, kaže da to nije slučaj samo kad je u pitanju hrvatski Ustav, već kad je riječ i o najvišim pravno-političkim zakonima druge dvije zemlje. Vjeruje da takvu deklaraciju neće biti moguće potpisati:

''Ona u ovom trenutku nije moguća zbog ustavno pravnih razloga. Ustavi svih zemalja u regiji brane izručenje svojih državljana drugim državama. Bojim se da bi to u sadašnjim okolnostima bilo vrlo teško iz političkih razloga. Zbog toga ne očekujem da će se tako što dogovoriti.''

Spomenuta deklaracija, o kojoj će ministri pravosuđa tri zemlje sutra raspravljati na Brijunima, u sklopu je napora Haškog suda da, zbog kratkoće vremena, dio svojih predmeta prepusti lokalnom pravosuđu. Da bi to bilo moguće, tri zemlje se moraju dogovoriti kako u tom slučaju međusobno surađivati.

*****

Domaćin sutrašnje trilateralne ministarske konferencije o međudržavnoj pravosudnoj suradnji u postupcima za ratne zločine je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju. Kako se deklaracija, koja bi trebala biti krajnji rezultat skupa, još usuglašava, u OESS-u za sada nisu htjeli prognozirati da li ćebiti i usvojena.

Glasnogovornica misije OESS-a u Zagrebu Antonella Cerasino potvrđuje da se tekst deklaracije usklađuje i da će tako biti do samog sutrašnjeg početka skupa. Zato i ne želi detaljnije govoriti o tekstu deklaracije:

"Ministri iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore sastati će se kako bi utvrdili aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se pojačala međudržavna pravosudna suradnja radi nepristrasnog procesuiranja ratnih zločina. Ministri će razgovarati o sudskim procesima, onima koji su ratne zločine počinili, jer samo to može doprinjeti miru i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi".

Na naše pitanje što će se dogoditi ukoliko Srbija i Crna Gora i Hrvatska ustraju da za njih nije prihvatljivo da međusobno izručuju optužene za ratne zločine, Cerasino odgovara:

"Mi smo svjesni da je to važna tema. Znamo da izručenje nije ustavna kategorija u ove tri zemlje: Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i u Srbiji i Crnoj Gori. No, skup koji će potrajati do petka je radnog karaktera, tijekom kojeg ćemo tražiti kako to pitanje riješiti u nacionalnim pravosudnim sustavima, kako riješiti pitanje izručenja onoga tko je za ratni zločin optužen u drugoj zemlji. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju neće insistirati na pitanju izručenja, ali ćemo, radeći zajedno u idućim danima, učiniti sve kako bi pokušali pronaći način da riješimo ovaj problem.''

*****

Apsolutno smo opredeljeni za saradnju sudova za ratne zločine koji su formirani u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori, ali ne možemo donositi odluke koji su u suprotnosti sa našim ustavom, odgovor je predsednika Saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasima Ljajića na naše pitanje koji su ga razlozi rukovodili da izjavi kako je eventualno izručenje optuženih za ratne zočine susednim državama neprihvatljivo za Srbiju i Crnu Goru.

Ljajić ističe da je sa Hrvatskom već potpisan sporazum o saradnji tužilaštava za ratne zločine, da se priprema sličan dokument sa Bosnom i Hercegovinom, kao i da je neprihvatljivo da Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju unapred nudi gotov tekst deklaracije koju treba da potpišu tri države:

„Naše je stanovište da to treba da bude rezultat rada radnih grupa ove tri države, a ne da dobijamo tekst koji ćemo potpisati, a koji je za nas neprihvatljiv, iz prostog razloga što on predviđa da se mi obavezujemo da naše građane izručujemo drugim državama, što je u suprotnosti sa našim ustavom. Ja nemam mandat da potpišem takav tekst i zato neću ići na Brione da učestvujem u tim razgovorima. Mi ćemo poslati delegaciju na ekspertskom nivou, pokazati spremnost da učestvujemo u ovom procesu i da damo podršku tom procesu, ali ne mogu da kršim ustav zemlje u kojoj sam ministar. Želim da kažem da se takođe i hrvatska strana protivi potpisivanju dokumenta sa ovakvim sadržajem, imajući u vidu činjenicu da i njihov ustav zabranjuje izručenje svojih građana drugim državama.“

Da je jasna ustavna odredba da se ne dozvoljava izručenje građana Srbije i Crne Gore nekoj drugoj državi nepremostiva prepreka potpisivanju deklaracije koju predlaže OSCE, kaže i vođa delegacije zvaničnog Beograda, srpski ministar pravde Zoran Stojković:

„Verovatno će morati da se traži neko rešenje i da se eventualno postigne neki kompromis, ali za sad je to jako teško izvodljivo. I koliko god postojala ta obaveza da se po međunarodnim propisima građani mogu da izručuju nekom međunarodnom sudu ili organizaciji, nemoguće je međusobno izručivanje između zemalja, obzirom da imamo tu izričitu zabranu u Ustavu.“

Ministra Stojkovića pitali smo da li će delegacija Beograda na Brione doneti predlog kako da se problem razreši?

„Ja nisam mnogo učestvovao u tome, obzirom da idu te stručne ekipe. Znam da idu jedan ili dvoje ljudi iz mog ministarstva, iz sudova i iz tužilaštva. Tako da, koliko ja znam, oni idu na Brione oko rada na toj deklaraciji. Ali mislim da u ovakvom obliku nije izvodljivo da se potpiše.“

*****

BiH je opredijeljena principijelno da se ratni zločini sude po mjestu izvršenja zločina, izjavio je ministar pravde BiH, Slobodan Kovač, komentirajući napise da je za ministarstva pravde Srbije i Crne Gore i Hrvatske neprihvatljivo potpisivanje deklaracije o međusobnom izručivanju optuženih za ratne zločine, jer zadire u ustavne kategorije.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine, Slobodan Kovač, izražava nevjericu kada je u pitanju sutrašnje potpisivanje deklaracije prema kojoj bi BiH, Hrvatska i Srbija i Crna Gora međusobno izručivale svoje državljane optužene za ratne zločine. Kovač za naš radio kaže kako još uvijek nije dobio zvaničnu informaciju od ministarstava pravde susjednih zemalja, prema kojoj je ova odredba, kako su objavili neki mediji, neprihvatljiva i zadire u ustavne kategorije. Bosanskohercegovački ministar pravde prenosi stav BiH o odredbi Nacrta deklaracije o pravosudnoj saradnji tri zemlje, koju je usvojila Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju:

“BiH je opredijeljena principijelno da se ratni zločini sude po mjestu izvršenja zločina. A sad ovo zaslužuje i dalje da bude elaborirano - da bi se mogli brojni zločini suditi po mjestu izvršenja, onda moraju da budu ispunjene institucionalne i sve druge pretpostavke. BiH za sad ima sudstvo, ima pritvorsku jedinicu i imaju sudska vijeća, ali ima jedan problem koji BiH mora da istakne i koji mora da riješi, a to je pitanje izgradnje državnog zatvora. Imamo jednu potrebu, i jedni i drugi i treći, da nađemo neki kompromis, neko rješenje koje bi omogućilo da rješavamo ova stanja, ove posljedice rata. Dakle, da se sude ratni zločini.”

Član Ustavno-pravne komisije u Parlamentu BiH, Seada Palavrić, kaže kako je odreba ne samo prihvatljiva, već i potrebna za sve zemlje koje tvrde kako se zalažu za kažnjavanje ratnih zločinaca. Onaj ko ne potpiše deklaraciju, ocjenjuje Palavrić, mora biti svjestan da opstruira pravdu i postaje saučesnik zločinaca:

“Smatram da oni ljudi koji budu odlučivali o potpisivanju trilateralnog ugovora o izručivanju osoba sa dvojnim državljanstvom u zemlju u kojoj je zločin počinjen moraju pozvati svoju savjest, pogotovo nakon objavljivanja snimaka zločina u Srebrenici. U protivnom, zaista ja mislim da oni postaju saučesnici onih koji su izvršili onako monstruozne zločine. S druge strane, očekujem i od Evropske komisije da uvjetuje pristupanje pregovorima sve tri zemlje, Hrvatske kao kandidata, a Srbije i Crne Gore i BiH ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju sve dok ne postignu sporazum o tome da međusobno izručuju optužene za ratne zločine.”

Na naše pitanje da prokomentariše izjave predstavnika pravosuđa Hrvatske i Srbije i Crne Gore da odreba o međusobnom izručenju optuženih za ratne zločine predstavlja zadiranje u ustavne kategorije ove dvije zemlje, Palavrić je rekla:

“I Srbija i Crna Gora i Hrvatska i mi želimo u Evropsku uniju. I u Evropskoj uniji pravo koje je usaglašeno kao zajedničko pravo Evropske unije uvijek nadilazi pravo domaćeg ustava. Prema tome, to je tako slab izgovor - da samo žele zadržati status kvo, jer kako onda očekivati da domaće pravo prilagode pravu Evropske unije.”

Prvi čovjek Ministarstva pravde Slobodan Kovač, koji predvodi bosanskohercegovačku delegaciju na sutrašnjem sastanku na Brionima, smatra, da iako se ne postigne saglasnost oko deklaracije, razgovore o hapšenju i izručenju osumnjičenih za ratne zločine na teritoriji sve tri zemlje, treba nastaviti i u narednom periodu.
XS
SM
MD
LG